pregleda

ZAPISNICI SNOVA - Teodor V. Adorno


Cena:
1.320 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Prodavac
TrgovacPravno lice

Aleksandrijaknjizara (1963)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,88% pozitivnih ocena

Pozitivne: 3219

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Teodor V. Adorno (rođen kao Teodor Ludvig Vizengrund; 11. septembar 1903 – 6. avgust 1969) bio je nemački filozof, muzikolog i društveni teoretičar.Adorno je bio istaknuti član Frankfurtske škole kritičke teorije, čiji se rad često povezuje sa misliocima poput Ernsta Bloha, Valtera Benjamina, Maksa Horkhajmera, Eriha Froma i Herberta Markuzea. Za njih su dela Frojda, Marksa i Hegela bila ključna u kritici modernog društva. Kao kritičar fašizma i onoga što je nazivao industrijom kulture, Adornovi spisi – poput Dijalektike prosvetiteljstva (1947), Minima Moralia (1951) i Negativne dijalektike (1966) – imali su snažan uticaj na evropsku Novu levicu.U periodu kada su egzistencijalizam i pozitivizam bili u modi u Evropi ranog 20. veka, Adorno je razvio dijalektičku koncepciju prirodne istorije, kritikujući dvojne zamke ontologije i empirizma kroz studije o Kjerkegoru i Huserlu. Kao klasično obrazovan pijanista, njegova naklonost prema dvanaesttonskoj tehnici Arnolda Šenbergra dovela ga je do studija kompozicije kod Albana Berga iz Druge bečke škole. Njegova posvećenost avangardnoj muzici oblikovala je njegovo kasnije pisanje i dovela do saradnje s Tomasom Manom na romanu Doktor Faust, dok su obojica živeli u izgnanstvu u Kaliforniji tokom Drugog svetskog rata.Radeći za novopremesteni Institut za društvena istraživanja, Adorno je sarađivao na uticajnim studijama o autoritarizmu, antisemitizmu i propagandi, koje su kasnije poslužile kao modeli za sociološke studije Instituta u posleratnoj Nemačkoj.Po povratku u Frankfurt, Adorno je bio uključen u obnovu nemačkog intelektualnog života kroz debate s Karlom Poperom o ograničenjima pozitivističke nauke, kritike Hajdegerovog jezika autentičnosti, pisanje o nemačkoj odgovornosti za Holokaust i nastavak angažmana u pitanjima javne politike. Kao autor polemika u tradiciji Ničea i Karla Krausa, Adorno je davao oštre kritike savremene zapadne kulture.Adornova posthumno objavljena Teorija estetike, koju je planirao da posveti Semjuelu Beketu, predstavlja vrhunac njegove doživotne posvećenosti modernoj umetnosti. U ovom delu pokušava da poništi "fatalnu razdvojenost" osećanja i razumevanja, koja je dugo dominirala istorijom filozofije, i da uništi privilegiju estetike koja stavlja sadržaj iznad forme i kontemplaciju iznad uranjanja. Adorno je 1965. godine bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost od strane Helmuta Vibroka.******Autor Teodor V. AdornoNaslov Zapisnici snovaTvrdi povez15/17

Načini plaćanja i preuzimanja:

Knjige se mogu preuzeti lično ili se šalju poštom.
Troškove poštarine snosi kupac prema zvaničnom cenovniku PTT Srbije, osim gde je naglašena besplatna dostava.

Post - express
380 din pouzećem bez dodatnih provizija na prenos novca

Preporučena tiskovina
0 - 100 gr 172 din
100 - 250 gr 190 din
250 - 500 gr 211 din
500 - 1000 gr 225 din
1000 - 2000 gr 264 din

Način isporuke:
1. Post expres službom pouzećem ili uz predhodnu uplatu na račun(u zavisnosti od dogovora) cena poštarine ostaje ista po cenovniku koji je naznačen, bez dodatnih provizija na prenos novca.
2. Knjige se šalju poštom / Preporučenom tiskovinom uz predhodnu uplatu na račun.

Knjige šaljemo ponedeljkom i četvrtkom nakon čega dobijate broj pošiljke za elektronsko praćenje preko poštanskog sajta.

Knjige ne šaljemo u inostranstvo.

-U slučaju bilo kakvog nesporazuma, moguć je svaki dogovor oko rešavanja istog.

Predmet: 83667081
Teodor V. Adorno (rođen kao Teodor Ludvig Vizengrund; 11. septembar 1903 – 6. avgust 1969) bio je nemački filozof, muzikolog i društveni teoretičar.Adorno je bio istaknuti član Frankfurtske škole kritičke teorije, čiji se rad često povezuje sa misliocima poput Ernsta Bloha, Valtera Benjamina, Maksa Horkhajmera, Eriha Froma i Herberta Markuzea. Za njih su dela Frojda, Marksa i Hegela bila ključna u kritici modernog društva. Kao kritičar fašizma i onoga što je nazivao industrijom kulture, Adornovi spisi – poput Dijalektike prosvetiteljstva (1947), Minima Moralia (1951) i Negativne dijalektike (1966) – imali su snažan uticaj na evropsku Novu levicu.U periodu kada su egzistencijalizam i pozitivizam bili u modi u Evropi ranog 20. veka, Adorno je razvio dijalektičku koncepciju prirodne istorije, kritikujući dvojne zamke ontologije i empirizma kroz studije o Kjerkegoru i Huserlu. Kao klasično obrazovan pijanista, njegova naklonost prema dvanaesttonskoj tehnici Arnolda Šenbergra dovela ga je do studija kompozicije kod Albana Berga iz Druge bečke škole. Njegova posvećenost avangardnoj muzici oblikovala je njegovo kasnije pisanje i dovela do saradnje s Tomasom Manom na romanu Doktor Faust, dok su obojica živeli u izgnanstvu u Kaliforniji tokom Drugog svetskog rata.Radeći za novopremesteni Institut za društvena istraživanja, Adorno je sarađivao na uticajnim studijama o autoritarizmu, antisemitizmu i propagandi, koje su kasnije poslužile kao modeli za sociološke studije Instituta u posleratnoj Nemačkoj.Po povratku u Frankfurt, Adorno je bio uključen u obnovu nemačkog intelektualnog života kroz debate s Karlom Poperom o ograničenjima pozitivističke nauke, kritike Hajdegerovog jezika autentičnosti, pisanje o nemačkoj odgovornosti za Holokaust i nastavak angažmana u pitanjima javne politike. Kao autor polemika u tradiciji Ničea i Karla Krausa, Adorno je davao oštre kritike savremene zapadne kulture.Adornova posthumno objavljena Teorija estetike, koju je planirao da posveti Semjuelu Beketu, predstavlja vrhunac njegove doživotne posvećenosti modernoj umetnosti. U ovom delu pokušava da poništi "fatalnu razdvojenost" osećanja i razumevanja, koja je dugo dominirala istorijom filozofije, i da uništi privilegiju estetike koja stavlja sadržaj iznad forme i kontemplaciju iznad uranjanja. Adorno je 1965. godine bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost od strane Helmuta Vibroka.******Autor Teodor V. AdornoNaslov Zapisnici snovaTvrdi povez15/17 83667081 ZAPISNICI SNOVA - Teodor V. Adorno

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.