Autor - osoba Bloch, Iwan, 1872-1922Naslov Prostitucija / Ivan Bloh ; s nemačkog David S. PijadeJedinstveni naslov ǂDer ǂProstitution. srpVrsta građe knjigaJezik srpskiGodina 1925Izdavanje i proizvodnja Beograd : Izdavačka knjižarnica Napredak, 1925 (Beograd : Štamparija `Gundulić` M. Pešića i M. Milićevića))Fizički opis 92 str. ; 17 cmDrugi autori - osoba Pijade, David S.Zbirka ǂBiblioteka ǂza seksualno pitanjeISBN (Broš.)Napomene Izv. stv. nasl.: Der ProstitutionPredmetne odrednice Prostitucija – Nemačkaseksologija (latinski sexus: spol + -logija), interdisciplinarna znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem seksualnosti. Seksološka istraživanja uključuju biološke, medicinske, antropološke, psihičke, sociokulturne, povijesne, filozofijske, religiološke i pravne pristupe. Seksologija se često dijeli na medicinsku i nemedicinsku; nemedicinska seksologija obuhvaća tri temeljne grane: istraživačku, edukacijsku i terapeutsku. Premda se početkom moderne seksologije smatra objavljivanje knjige Seksualna psihopatija (Psychopathia sexualis, 1886) R. von Krafft-Ebinga, tu je znanost prvi definirao njemački dermatolog Iwan Bloch (1872–1922) u knjizi Seksualni život našega doba i njegova povezanost s modernom kulturom (Das Sexualleben unserer Zeit in seinen Beziehungen zur modernen Kultur, 1907). Prije II svjetskog rata središte seksologije bilo je u Njemačkoj, gdje su Bloch, liječnik Magnus Hirschfeld (1868–1935) i psihijatar Albert Moll (1862–1939) razvijali tu znanost u istraživačkom i organizacijskom smislu. Pošto su nacisti ukinuli seksologiju kao „izopačenu židovsku znanost“, i zapalili pritom Hirschfeldov berlinski Institut za seksologiju, znatan je broj seksologa emigrirao u SAD, gdje se seksologija nastavila razvijati nakon II. svjetskog rata. Po opsegu i utjecaju na javnost do danas su nenadmašiva istraživanja muške i ženske seksualnosti objavljena u studijama američkoga zoologa Alfreda Kinseya (1894–1956) Seksualno ponašanje muškarca (Sexual Behavior in the Human Male, 1948) i Seksualno ponašanje žene (Sexual Behavior in the Human Female, 1953) te anatomsko-fiziološka istraživanja liječnika Williama Mastersa (1915–2001) i njegove suradnice Virginije Johnson (1925–2013). Masters i Johnson su početkom 1970-ih razvili prvi program seksualne terapije zasnovan na kognitivno-biheviorističkom pristupu. Razvoju seksologije pridonijeli su i S. Freud, engleski psiholog Henry Havelock Ellis (1859–1939), američka psihoterapeutkinja Helen Singer Kaplan (1929–95), američki klinički psiholog i teoretičar John William Money (1921–2006), američki povjesničar Vern Bullough (1928–2006), američki sociolozi John Gagnon (r. 1931) i William Simon (1930–2000) te francuski filozof M. Foucault. Seksologija je danas najrazvijenija u SAD-u i Zapadnoj Europi. Vodeći su seksološki znanstveni časopisi Archives of Sexual Behavior i Journal of Sex Research, a središnje organizacije Svjetsko seksološko udruženje (World Association for Sexology) i Međunarodna akademija za seksološka istraživanja (International Academy of Sex Research).12/19