ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1980
Oblast: alpinizam, planinarstvo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor - osoba Messner, Reinhold, 1944- = Mesner, Rajnhold, 1944-
Naslov Mount Everest : na krov svijeta bez boce kisika / Reinhold Messner ; preveo Damir Mikuličić
Jedinstveni naslov Expedition zum Endpunkt. scc
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1980
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1980 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 205 str., [13] tabli s ilustr. : ilustr. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Mikuličić, Damir, 1942- (prevodilac)
(Pl. sa omotom)
Napomene Prevod dela: Everest: Expedition zum Endpunkt.
Predmetne odrednice Alpinističke ekspedicije -- Mont Everest -- U sećanjima

Naizgled nemoguće postalo je stvarnost: Prvi put u povijesti alpinizma svladala su dvojica vrhunskih alpinista – Reinhold Messner i njegov dugogodišnji partner u navezu Peter Habeler – 8848, visok Mount Everest i to bez upotrebe kisika iz boca. Bilo je to 8. svibnja 1978, ravno 25 godina poslije uspjeha Hillaryja i Tensinga koji su se prvi, pomoću aparata s kisikom, popeli na „krov svijeta“. Podvig Messnera i Habelera odjeknuo je kao senzacija ne samo u krugovima alpinista, jer se radi o krajnjim granicama mogućnosti ljudskog organizma. On će sigurno djelovati i kao poticaj za otvaranje jednog novog puta u budućnost vrhunskog alpinizma: čak i vrhovi iznad osam tisuća metara mogu se ispenjati bez tehničkih trikova, u ravnopravnom dvoboju čovjeka i surove prirode najviših planina svijeta.
U ovoj knjizi Reinhold Messner opisuje svoju ekspediciju do dvostruke krajnje točke: do najvišeg vrha na Zemlji i do one krajnje točke alpinističkih, ljudskih napora kakve nitko prije njega nije iskusio. „Je li svijet tako građen da je čovjek u stanju osvojiti vlastitim snagama njegovu najvišu točku“, pitao se Messner i našao odgovor. Maska za disanje na licu penjača njemu je smetala kao filtar koji sprečava neposredno doživljavanje, kao zid između čovjeka i prirode. Planine su toliko elementarne da čovjek nema prava potčinjavati ih tehničkim sredstvima i samo onaj tko im se približuje ponizno i skromno vlastitim snagama može spoznati njihovu harmoniju i veličinu.
Ovaj opis prodora u smrtnu zonu visina bez dovoljno kisika ne oskudijeva dramatičnim situacijama: izuzetno opasan ledolom Khumbu, ekstremno teška Lhotseova padina, dvije noći u snježnoj oluji na 8000 metara i, na kraju, juriš kroz posljednjih 850 metara visinske razlike, probijanje korak po korak kroz snijeg u visinama na kojima lete mlaznjaci. Bez maske s kisikom na najviši vrh svijeta, to je sadržaj ove aktualne i napete knjige Reinholda Messnera, bez sumnje jednog od najvećih alpinista današnjice – aktualne pogotovo sada i za našu publiku kad je i jugoslavenska ekspedicija postigla izuzetan uspjeh osvojivši Everest čime se i Jugoslavija našla na popisu vrlo malog broja zemalja čiji su predstavnici kročili nogom na vrh himalajskog diva.

Reinhold Messner rođen je 17. septembra 1944. u malom mestu Brixhenu u Južnom Tirolu, u tadašnjoj Italiji. Odrastao je u planinskom okruženju, u porodici sa devetoro dece, i već od detinjstva stekao duboku povezanost sa Alpima. Prve alpinističke poduhvate ostvario je zajedno sa bratom Ginterom, a tokom šezdesetih i sedamdesetih godina postao poznat kao jedan od najradikalnijih penjača svoje generacije, zagovarajući i praktikujući slobodno, „alpsko“ penjanje sa minimalnom opremom. Svetsku slavu stekao je osamdesetih kada je postao prvi čovek koji je osvojio svih četrnaest planinskih vrhova viših od 8000 metara bez bočnih dopunskih kiseonika – poduhvat koji ga je trajno upisao u istoriju alpinizma. Messner je 1978. zajedno sa Peterom Habelerom prvi put ispenjao Everest bez kiseonika, a dve godine kasnije, 1980, ponovio je uspon solo, postavši pritom prvi koji je ikada sam dosegao vrh sveta. Njegov život obeležile su i velike tragedije, poput smrti brata Gintera tokom prve ekspedicije na Nanga Parbat, što je zauvek obeležilo njegov odnos prema planini i ličnoj granici izdržljivosti. Nakon najintenzivnijih godina penjanja, Messner se posvetio istraživanju ekstremnih predela, prelazeći pustinje, ledene površine i zabačene oblasti Tibeta, te kreirajući sopstveni mit modernog istraživača. Autor je brojnih knjiga o alpinizmu, avanturi i filozofiji planinarenja, kao i osnivač Messner Mountain Museuma – mreže muzeja posvećenih istoriji, kulturi i duhovnosti planina. Poznat po čvrstim stavovima o očuvanju prirode, autentičnosti penjanja i unutrašnjem putovanju kroz ekstremne izazove, Messner ostaje simbol hrabrosti, upornosti i radikalne posvećenosti slobodi u njenom najčistijem, planinskom obliku.

MG P40 (N)