pregleda

Olimpijski vekovnik 1910-2010 (komplet 1-2)


Cena:
4.000 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Kraljevo,
Kraljevo
Prodavac

Macondo (3123)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4735

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010
Autor: Domaći
Oblast: Olimpijske igre
Jezik: Srpski

100 godina Olimpijskog komiteta Srbije

Izdavač: Službeni glasnik, Beograd
Priredio: Čedomir Šoškić
Povez: tvrd
Broj strana: 1067
Bogato ilustrovano.
Enciklopedijskog formata, štampane na kvalitetnom papiru.
Očuvanost: kao nove

Srpski olimpijski klub, osnovan 23. februara 1910 (10. februara po starom kalendaru), bio je prva olimpijska organizacija Južnih Slovena i, ispostavilo se, (pre)nosilac olimpijskog suvereniteta svih olimpijskih organizacija država koje su se stvarale i nestajale na ovom tlu.

Srpski olimpijski klub je 1912. na zasedanju u Stokholmu primljen u Međunarodni olimpijski komitet kao Olimpijski komitet Kraljevine Srbije, a ostali (JOO, JOK, OK SCG) samo su nasleđivali njegovo mesto u svetskom olimpijskom pokretu, sve do 2006. kada se, shodno pomenama u državi, vratio svojim korenima i imenu – Olimpijski komitet Srbije.

U proteklih sto godina Olimpijski komitet je bio i snažan generator razvoja sporta u Srbiji i Jugoslaviji, a u međunarodnom olimpijskom pokretu bezbroj puta dokazao je svoju bezrezervnu privrženost olimpijskim principima i idealima.

Od debija na olimpijskoj sceni 1912, sportisti Srbije i Jugoslavije nisu propustili ni jedne Letnje olimpijske igre odbijajući sve pozive na bojkot Igara zbog političkih razloga, a samo tri puta propuštene su Zimske olimpijske igre – dva puta zbog visokih troškova putovanja (Lejk Plesid 1932. i Skvo Veli 1960) i jednom zbog upliva politike na olimpijski pokret i sankcija prema jugoslovenskom sportu (Lilehamer 1994).

Na Letnjim igrama 1.323 sportista našeg nacionalnog olimpijskog komiteta imalo je 1.747 učešća u 25 sportova i osvojilo 98 medalja (28 zlatnih, 35 srebrnih, 35 bronzanih), koje mu po broju osvojenih trofeja donose visoko 33. mesto, a na Zimskim olimpijskim igrama 254 sportista u 334 učešća u osam sportova osvojilo je četiri olimpijska odličja – tri srebrna i jedno bronzano.

Uz to, naš nacionalni olimpijski komitet dao je šest članova MOK, tri puta je kandidovao Beograd za organizaciju Letnjih olimpijskih igara, učestvovao u uspešnoj organizaciji Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. i bio organizator Evropskog olimpijskog festivala mladih 2007. u Beogradu i brojnih skupova svetskog i evropskog olimpijskog pokreta.

(K-50)

Lično preuzimanje u Kraljevu.
Troškove dostave plaća kupac.
Predmete ne šaljem u inostranstvo i ne šaljem pouzećem!!!

Predmet: 68775801
100 godina Olimpijskog komiteta Srbije

Izdavač: Službeni glasnik, Beograd
Priredio: Čedomir Šoškić
Povez: tvrd
Broj strana: 1067
Bogato ilustrovano.
Enciklopedijskog formata, štampane na kvalitetnom papiru.
Očuvanost: kao nove

Srpski olimpijski klub, osnovan 23. februara 1910 (10. februara po starom kalendaru), bio je prva olimpijska organizacija Južnih Slovena i, ispostavilo se, (pre)nosilac olimpijskog suvereniteta svih olimpijskih organizacija država koje su se stvarale i nestajale na ovom tlu.

Srpski olimpijski klub je 1912. na zasedanju u Stokholmu primljen u Međunarodni olimpijski komitet kao Olimpijski komitet Kraljevine Srbije, a ostali (JOO, JOK, OK SCG) samo su nasleđivali njegovo mesto u svetskom olimpijskom pokretu, sve do 2006. kada se, shodno pomenama u državi, vratio svojim korenima i imenu – Olimpijski komitet Srbije.

U proteklih sto godina Olimpijski komitet je bio i snažan generator razvoja sporta u Srbiji i Jugoslaviji, a u međunarodnom olimpijskom pokretu bezbroj puta dokazao je svoju bezrezervnu privrženost olimpijskim principima i idealima.

Od debija na olimpijskoj sceni 1912, sportisti Srbije i Jugoslavije nisu propustili ni jedne Letnje olimpijske igre odbijajući sve pozive na bojkot Igara zbog političkih razloga, a samo tri puta propuštene su Zimske olimpijske igre – dva puta zbog visokih troškova putovanja (Lejk Plesid 1932. i Skvo Veli 1960) i jednom zbog upliva politike na olimpijski pokret i sankcija prema jugoslovenskom sportu (Lilehamer 1994).

Na Letnjim igrama 1.323 sportista našeg nacionalnog olimpijskog komiteta imalo je 1.747 učešća u 25 sportova i osvojilo 98 medalja (28 zlatnih, 35 srebrnih, 35 bronzanih), koje mu po broju osvojenih trofeja donose visoko 33. mesto, a na Zimskim olimpijskim igrama 254 sportista u 334 učešća u osam sportova osvojilo je četiri olimpijska odličja – tri srebrna i jedno bronzano.

Uz to, naš nacionalni olimpijski komitet dao je šest članova MOK, tri puta je kandidovao Beograd za organizaciju Letnjih olimpijskih igara, učestvovao u uspešnoj organizaciji Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. i bio organizator Evropskog olimpijskog festivala mladih 2007. u Beogradu i brojnih skupova svetskog i evropskog olimpijskog pokreta.

(K-50)
68775801 Olimpijski vekovnik 1910-2010 (komplet 1-2)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.