pregleda

D Marinković, D. Ristić NACRT ZA SOCIOLOGIJU IDEOLOGIJE


Cena:
1.490 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

alenemigrant (6228)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2013
ISBN: 978-86-86689-87-0
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spolja kao na fotografijama, unutra u urednom i čistom stanju.

Autor Marinković, Dušan, 1968- ; Ristić, Dušan, 1980-
Naslov Nacrt za sociologiju ideologije / Dušan Marinković i Dušan Ristić
Jezik srpski
Godina 2013
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Mediterran publishing, 2013 (Novi Sad : Art print)
Fizički opis 284 str. ; 21 cm
Zbirka Biblioteka Levant / [Mediterran publishing] ; knj. 7
Napomene Tiraž 300
Bibliografija: str. 267-284.
(broš.)
Predmetne odrednice Ideologija – Sociologija

Već više od dvesta godina pojam ideologije luta evropskim intelektualnim i političkim prostorom kao mišljenje drugog; kao mišljenje o mišljenju drugog, doprinoseći tako umnožavanju stare matrice podvajanja na istinito i lažno, normalno i patološko, naše i njihovo, jasno i obmanjujuće, svesno i nesvesno. Iako su prvobitna značenja tog pojma trebalo da se zadrže u veoma uskim i preciznim okvirima nauke o idejama, umnožavanje različitih značenja prelivаlo se na politiku isto koliko i na nauku, tehnologiju, ekonomiju, umetnost, religiju, kulturu i svakodnevni život. Tako umnožena i različita, značenja pojma ideologije više ne mogu da ponude koherentni smisao ni u odnosu na političko delanje niti u odnosu na naše promišljanje sopstvenih ideja o društvenoj stvarnosti. Nakon svih dosadašnjih pokušaja da se pojmu ideologije, iz veoma različitih teorijskih i političkih pozicija, pripišu jasnija značenja, opravdano se može postaviti pitanje ima li danas još uvek opravdanja pisati o ideologiji, o tom fluidnom i zbunjujućem pojmu? S kojim to empirijskim činjenicama, pokazateljima, važenjima raspolažemo kada govorimo o ideologiji? Da li je ona osuđena na večiti život u teorijskom i apstraktnom prostoru; kao jedan nedorečeni koncept o mišljenju jedne epohe i jedne geografije – evropske? Da li je ovde reč o jednom pojmu koji se odnosi na jednu neposredno slabo vidljivu paradigmu čitavog razdoblja koje stoji u znaku moderne i paradigmu čiji govor nikada nije zadobio formu konkretnog odnošenja prema nečemu empirijski jasnom; kao govoru koji je zadobio neki oblik partikularne konkretnosti u političkom, naučnom, umetničkom ili svakodnevnom diskursu. Zar se ideologija ili ideološko ne mogu pronaći u svakoj od tih sfera, u politici, religiji, nauci, umetnosti, svakodnevici, tehnologiji? Ona može biti manje ili više vidljiva ili prisutna u svim tim relativno autonomnim konkretnostima. Ali čini se da već dugo vremena postoji umor od brojnih pokušaja da se ideologija jasnije konceptualizuje i da se ponudi sistematizacija ideja o ideologiji – jedna društvena istorija ideja ideologije. Postoji njena vremenska i značenjska trošnost. Ta trošnost je zasigurno i izraz nemoći da se pronađe jasnije institucionalno jezgro ideologije; njeno autonomno polje vršenja izdiferenciranih praksi – nešto samo i jedino ideološko.

SADRŽAJ
Predgovor 11

IDEOLOGIJA: POJAM I KONCEPTI

Uvod 17
Oscilacije u razvoju koncepcija ideologije 25
Ka novoj konstrukciji ideologije 53
Ideologija i tragična vizija sveta 69
Skrivena kontekstualizacija diskursa 83
Sociologija znanja između ideologije i ideja 97

IDEOLOGIJA, JAVNOST, DISKURS

Ideologija i sfera građanske javnosti 111
Ideologija i deritualizacija javne komunikacije 127
Ideologija, javnost i rođenje „trećih mesta“ 147
Kultura kritičkog diskursa, društveni identiteti i transformacije javnosti 167
Diskurzivni karakter ideologije 189

IDEOLOGIJA, DRUŠTVO, PROMENE

Društvena struktura i pokretljivost u razdoblju fluidne modernosti 219
Društvena struktura i promene u razdoblju neoliberalnog kapitalizma: postoji li još uvek društvo? 235
Neoliberalizam, prostor, grad 257

Literatura 267

MG P42 (N)


Predmet: 85986107
Spolja kao na fotografijama, unutra u urednom i čistom stanju.

Autor Marinković, Dušan, 1968- ; Ristić, Dušan, 1980-
Naslov Nacrt za sociologiju ideologije / Dušan Marinković i Dušan Ristić
Jezik srpski
Godina 2013
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Mediterran publishing, 2013 (Novi Sad : Art print)
Fizički opis 284 str. ; 21 cm
Zbirka Biblioteka Levant / [Mediterran publishing] ; knj. 7
Napomene Tiraž 300
Bibliografija: str. 267-284.
(broš.)
Predmetne odrednice Ideologija – Sociologija

Već više od dvesta godina pojam ideologije luta evropskim intelektualnim i političkim prostorom kao mišljenje drugog; kao mišljenje o mišljenju drugog, doprinoseći tako umnožavanju stare matrice podvajanja na istinito i lažno, normalno i patološko, naše i njihovo, jasno i obmanjujuće, svesno i nesvesno. Iako su prvobitna značenja tog pojma trebalo da se zadrže u veoma uskim i preciznim okvirima nauke o idejama, umnožavanje različitih značenja prelivаlo se na politiku isto koliko i na nauku, tehnologiju, ekonomiju, umetnost, religiju, kulturu i svakodnevni život. Tako umnožena i različita, značenja pojma ideologije više ne mogu da ponude koherentni smisao ni u odnosu na političko delanje niti u odnosu na naše promišljanje sopstvenih ideja o društvenoj stvarnosti. Nakon svih dosadašnjih pokušaja da se pojmu ideologije, iz veoma različitih teorijskih i političkih pozicija, pripišu jasnija značenja, opravdano se može postaviti pitanje ima li danas još uvek opravdanja pisati o ideologiji, o tom fluidnom i zbunjujućem pojmu? S kojim to empirijskim činjenicama, pokazateljima, važenjima raspolažemo kada govorimo o ideologiji? Da li je ona osuđena na večiti život u teorijskom i apstraktnom prostoru; kao jedan nedorečeni koncept o mišljenju jedne epohe i jedne geografije – evropske? Da li je ovde reč o jednom pojmu koji se odnosi na jednu neposredno slabo vidljivu paradigmu čitavog razdoblja koje stoji u znaku moderne i paradigmu čiji govor nikada nije zadobio formu konkretnog odnošenja prema nečemu empirijski jasnom; kao govoru koji je zadobio neki oblik partikularne konkretnosti u političkom, naučnom, umetničkom ili svakodnevnom diskursu. Zar se ideologija ili ideološko ne mogu pronaći u svakoj od tih sfera, u politici, religiji, nauci, umetnosti, svakodnevici, tehnologiji? Ona može biti manje ili više vidljiva ili prisutna u svim tim relativno autonomnim konkretnostima. Ali čini se da već dugo vremena postoji umor od brojnih pokušaja da se ideologija jasnije konceptualizuje i da se ponudi sistematizacija ideja o ideologiji – jedna društvena istorija ideja ideologije. Postoji njena vremenska i značenjska trošnost. Ta trošnost je zasigurno i izraz nemoći da se pronađe jasnije institucionalno jezgro ideologije; njeno autonomno polje vršenja izdiferenciranih praksi – nešto samo i jedino ideološko.

SADRŽAJ
Predgovor 11

IDEOLOGIJA: POJAM I KONCEPTI

Uvod 17
Oscilacije u razvoju koncepcija ideologije 25
Ka novoj konstrukciji ideologije 53
Ideologija i tragična vizija sveta 69
Skrivena kontekstualizacija diskursa 83
Sociologija znanja između ideologije i ideja 97

IDEOLOGIJA, JAVNOST, DISKURS

Ideologija i sfera građanske javnosti 111
Ideologija i deritualizacija javne komunikacije 127
Ideologija, javnost i rođenje „trećih mesta“ 147
Kultura kritičkog diskursa, društveni identiteti i transformacije javnosti 167
Diskurzivni karakter ideologije 189

IDEOLOGIJA, DRUŠTVO, PROMENE

Društvena struktura i pokretljivost u razdoblju fluidne modernosti 219
Društvena struktura i promene u razdoblju neoliberalnog kapitalizma: postoji li još uvek društvo? 235
Neoliberalizam, prostor, grad 257

Literatura 267

MG P42 (N)
85986107 D Marinković, D. Ristić NACRT ZA SOCIOLOGIJU IDEOLOGIJE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.