Godina izdanja: 2006
ISBN: 953-7035-17-4
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

Autor - osoba Cvitković, Ivan, 1945-
Naslov Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini : hrvati između nacionalnog i građanskog / Ivan Cvitković
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 2006
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Synopsis, 2006 (Sarajevo : Des)
Fizički opis 316 str. ; 20 cm
(broš.)
Napomene Bibliografija: str. 298-308
Registar.
Predmetne odrednice Hrvati -- Nacionalni identitet -- Bosna i Hercegovina

„Sociološka studija prof. Ivana Cvitkovića – Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog – upravo predstavlja naučni doprinos uspostavljanju međunacionalne tolerancije i suživota na prostorima bivše Jugoslavije. Kao redovni profesor na predmetu Sociologija religije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i autor značajnih radova iz oblasti Sociologije religije, prof. Ivan Cvitković bez sumnje predstavlja jednog od vodećih autoriteta iz pomenute oblasti u balkanskim naučnim krugovima.
Pored brojnih radova iz oblasti opšte Sociologije religije kao što su Religije suvremenoga svijeta (1999), Sociologija religije (2004), Riječnik religijskih pojmova (2005), posebno bih izdvojio dve autorove studije, Religije u Bosni i Hercegovini (1981) i Konfesija u Ratu (2004) koje su u uskoj vezi s ovde prikazanom studijom Hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini: Hrvati između nacionalnog i građanskog (2006).
Dezintegracija bivše Jugoslavije praćena ratnim sukobima (1991–1995) ukazala je na svu kompleksnost nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kao izrazita multinacionalna sredina i granično područje, kako u nacionalnom, tako i u konfesionalnom pogledu, Bosna i Hercegovina, tačnije njeni stanovnici podneli su najveću žrtvu raspada Jugoslavije. U poslednjoj deceniji XX veka broj stanovnika u smanjen je za više od milion, a ratnim dejstvima uništena su, kako materijalna dobra i privreda Bosne i Hercegovine, tako i kulturna baština (spomenici kulture, džamije, katolički i pravoslavni hramovi).
Nakon prestanka ratnih sukoba, ustanovljena je nezavisna Bosna i Hercegovina, koja se sastoji iz dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i distrikta Brčko, tj. specifično multinacionalno i multikonfesionalno društvo tri etniciteta – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Problem uspostavljanja građanskog društva u novim etničkim okvirima i uspostavljanje dijaloga i tolerancije između (nedavno sukobljenih) nacionalnih identiteta predstavlja izazov za svakog sociologa koji se bavi međunacionalnim odnosima. Istraživanja nacionalne samoidentifikacije, etničkih predrasuda, socijalne (etničke) distance, stanja i perspektive međunacionalnih odnosa u društvu, mogu pružiti osnovu za prevazilaženje posledica identitetskih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uspostavljanje stabilnog i dugoročnog mira i međunacionalne tolerancije.
Primarno fokusirana na hrvatski identitet, ova sociološka analiza obuhvata sve tri nacije (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), kao i celinu međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Reakcionarni karakter talasa buđenja nacionaliz(a)ma ranih devedesetih godina XX veka i istorijska i geografska isprepletanost identiteta onemogućavaju analizu samo jednog od njih, bez analiziranja druga dva. Izrazito kritički odnos autora prema nacionalizmima u Bosni i Hercegovini možda je najvidljiviji u samom odgovoru na pitanje koje sam sebi unapred postavlja: Zašto samo o hrvatskom
nacionalizmu i ekstremizmu, kao da ga nema kod Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini? Da, ima. Ako hoćete moj stav o njima, onda u tekstu riječi hrvatski nacionalizam zamijenite riječima bošnjački nacionalizam ili srpski nacionalizam i dobit ćete odgovor na to pitanje (str. 297).
Analizom stanja nacija i nacionalne svesti u Bosni i Hercegovini pred rat (1991-1995), autor Prikazi 191 objašnjava proces nacionalne homogenizacije, koji je primetan već krajem osamdesetih godina.
Opšta društvena kriza uslovljava krizu identiteta, a u uslovima ugroženosti čovek se okreće nacionalnom i religijskom (konfesionalnom) identitetu kao nečemu što će ga očuvati u zajednici. Težnja ka homogenizaciji jača u uslovima ugroženosti. Homogenizacija se vršila na egoizmu, jačanju vlastitog na račun rušenja tuđeg (kulturnih, vjerskih, gospodarskih i drugih obilježja). Homogenizacija je dovela do toga da su ljudi živjeli u čistoj formi kao Hrvati, Srbi, Muslimani; živjeli su samo u naciji i konfesiji (str. 48). Diferencijacija društva, prvenstveno zasnovana na nacionalnim razlikama, nužno je vodila konfliktima, antagonizmu interesa nacionalnih grupa, a konflikti su, opet, povećavali nacionalnu homogenizaciju.”

SADRŽAJ
Uvod 5
Nade i iluzije 7
Bosna i Hercegovina pred rat (1991–1995) 9
Vječno pitanje identiteta 22
Zašto o hrvatskom identitetu u Bosni i Hercegovini 27
Iskrivljenost pristupa naciji 32
Međunacionalni odnosi 33
Nacionalno pitanje 34
Izopačenost srpsko-hrvatskih odnosa 36
Vraćanje hrvatstvu 45
Nacionalna homogenizacija 47
Političko organiziranje na nacionalnoj osnovi 50
Sunovrat ideje jugoslavenstva 56
Ima li izlaza iz „čorsokaka“ 57
„Objektivna“ obilježja Hrvata u Bosni i Hercegovini 58
Jezik 59
Konfesija 65
Nacionalna svijest 70
Rimokatolici i hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini 76
Nacionalni i konfesionalni identitet na granici 77
Rimokatolik i Hrvat 82
Rimokatolička crkva i hrvatski identitet 86
Odnos prema religijskoj različitosti 97
Jezično pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini 99
Državni identitet kod Hrvata u Bosni i Hercegovini 105
„Nacionalna država“ ili „država nacija“ 105
Priznavanje Bosne i Hercegovine kao samostalne države 107
Stvaranje državnog identiteta u Bosni i Hercegovini 111
Državni identitet kod Hrvata u Bosni i Hercegovini 114
Hrvati i/ili „bosanski Hrvati“ 116
Komu smeta konstitutivnost triju naroda 118
Je li „bosanska nacija“ dobitna kombinacija 124
Hrvati, a ne „bosanski Hrvati“ 128
Bošnjaci i Hrvati u Federaciji 132
Srpsko-muslimanski odnosi krajem XX. stoljeća 132
Hrvatsko-muslimanski odnosi krajem XX. stoljeća 140
Bošnjaci i Hrvati u Federaciji 151
Postoji li bošnjački nacionalizam 156
Hrvatski nacionalizam 163
Što je nacionalizam 163
Polazište nacionalista – krivi su „drugi“ 168
Nacionalizam pred rat 170
Nacionalizam u ratu 179
Hrvatski nacionalizam 182
„Nestašluk“ ili neoustašluk 192
Hrvatski identitet u ratu od 1991. do 1995. 200
Mediji i identitet 207
Nacionalni identitet u ratu 212
Hrvatski identitet u ratu 225
„Zatvorenost“ hrvatske politike 236
„Izgubljenost“ europske politike u Bosni i Hercegovini 238
Promašenost nacionalnih politika u Bosni i Hercegovini 239
„Zatvorenost“ hrvatske politike u Bosni i Hercegovini 241
Hrvati i interkulturalizam 257
Hrvati i „drugi“ 262
Dijalog s „drugima“ 271
Tolerancija „drugoga“ 273
Povjerenje i pomirenje 277
Suživot s „drugima“ 280
Može li hrvatski identitet biti privatna stvar 282
Stranci i hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini 288
Ima li nade 292
Literatura 298
Knjige 298
Zbornici 304
Časopisi 306
Kazalo imena 309
Životopis autora 314

Ivan Cvitković (1945), diplomirao je sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, magistrirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a doktorat sociologije stekao je na Fakultetu za sociologiju, novinarstvo i političke znanosti u Ljubljani.
Od 1972. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu prošao je izbor u sva zvanja od asistenta do redovitog profesora na predmetu Sociologija religije.
Objavio je osamnaest knjiga među kojima izdvajamo: Marksistička misao i religija (1980); Religije u BiH (1982); Krleža, Hrvati i Srbi (1991); Rječnik religijskih pojmova (1991); Sociologija religije (1995, 1996, 2004); Društvena misao u svetim spisima (1997); Religije suvremenog svijeta (1999, 2002); Sociologija spoznaje (2001); Konfesija u ratu (2004).

MG P83 (N)