ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

SOCIOLOGY
George A. Lundberg,
Clarence C. Schrag,
and Otto N. Larsen


Sociologija (lat. societas — društvo; stgrč. λόγος — nauka) jeste opšta i osnovna nauka o društvu.[1] Ova nauka koristi razne metode empirijskog istraživanja,[2] simboličke interpretacije i kritičke analize[3] kako bi razvila sistematsko znanje o društvenim aktivnostima, često sa ciljem primene ovog znanja radi dostizanja društvenog blagostanja. Predmet izučavanja se kreće od mikronivoa društvene akcije i interakcije do makro nivoa sistema i društvenih struktura.[4]

Opšta sociologija i posebne sociološke discipline
Opšta sociologija proučava društvo kao celinu unutar koje važe određena pravila i zakonitosti. U žiži njenog interesovanja se nalaze društvena klasifikacija (klase), društvena pokretljivost pojedinaca i društvene promene.

Posebne sociološke discipline se bave izučavanjem pojedinih društvenih područja. Šezdesetih godina 20. veka posebne sociološke discipline su počele naglo da se razvijaju, naročito u zemljama sa dužom tradicijom razvoja sociologije uopšte (Francuska, Nemačka, SAD i druge).

Sociologija i druge društvene nauke
Saradnja između sociologije i drugih društvenih nauka je veoma tesna. Sociologija pruža posebnim društvenim naukama teorijski i metodološki okvir za izučavanje zasebnih oblasti društvene stvarnosti ili pojedinačnih društvenih pojava koje su predmet njihovog izučavanja. Posebne društvene nauke sociologiji zauzvrat daju ogroman empirijski (iskustveni) materijal do kojeg su došle. Prilikom izučavanja opštih društvenih zakonitosti, sociologija uvažava zakonitosti koje su utvrdile posebne društvene nauke.




George Andrew Lundberg (3. listopada 1895. - 14. travnja 1966.) bio je američki sociolog.[1]

Pozadina
Lundberg je rođen u Fairdaleu, Sjeverna Dakota. Njegovi roditelji, Andrew J. Lundberg i Britta C. Erickson, bili su imigranti iz Švedske. Lundberg je diplomirao na Sveučilištu North Dakota 1920., magistrirao na Sveučilištu Wisconsin 1922. i doktorirao 1925. na Sveučilištu Minnesota, [2] gdje je studirao kod Luthera Lee Bernarda [de] i F. Stuart Chapin.

Karijera
Nakon doktorata, počeo je predavati na Sveučilištu Washington, ali je otišao nakon godinu dana radi postdoktorskog studija na Sveučilištu Columbia, a zatim je preuzeo mjesto izvanrednog profesora na Sveučilištu Pittsburgh. Godine 1930. postao je direktor Ureda za društvena istraživanja u Pittsburškoj federaciji društvenih agencija, ali je ubrzo napustio Pittsburgh radi profesorskog položaja na Columbiji. Godine 1934. radio je u Federalnoj upravi za hitne slučajeve, a ubrzo nakon toga preselio se na koledž Bennington u Vermontu, gdje je bio profesor sociologije i statistike. Nakon što je držao dodatne fakultetske pozicije na Sveučilištu Minnesota, Sveučilištu Brigham Young i Sveučilištu Stanford, pridružio se Sveučilištu Washington 1945. kao profesor i predstojnik, i ostao je tamo do kraja svoje karijere.

Lundberg je služio na 33. predsjedniku Američkog sociološkog društva.[3][4][5] Također je bio predsjednik Pacific Sociological Association, [6] Istočnog sociološkog društva i Sociological Research Association, te je bio urednik časopisa Sociometry od 1941. do 1947. [3].

Lundberg je umro 14. travnja 1966. u Seattleu, Washington, `nakon kirurškog liječenja stanja koje se inače ne smatra opasnim`





Otto Nyholm Larsen (23. siječnja 1922. - 20. svibnja 2007.) bio je američki sociolog na Sveučilištu Washington, specijaliziran za socijalnu psihologiju. Obnašao je dužnost pročelnika Odjela za sociologiju i ravnatelja Instituta za sociološka istraživanja.

Život i karijera
Larsen je rođen u Tyleru, Minnesota. Dodiplomsko obrazovanje stekao je na koledžu Grand View u Des Moinesu, Iowa, te na Sveučilištu Oregon, Sveučilištu Montana i Sveučilištu Denver. Stekao je doktorat znanosti. sa Sveučilišta Washington, pridruživši se fakultetu 1951. godine.[1]

Larsen je proveo opsežna istraživanja o slučajevima masovne histerije, poput epidemije udarca vjetrobranskog stakla u Seattleu 1954. [2]. To je dovelo do toga da ga je Lyndon B. Johnson imenovao predsjedateljem Predsjedničke komisije za opscenost i pornografiju. Dana 13. svibnja 1970. Larsen je postao jedan od prvih ljudi koji su bili šareni kao oblik političkog prosvjeda. Thomas Forcade udario je Larsena pitom od svježeg sira tijekom javnih saslušanja komisije.[3] Komisija je naposljetku preporučila seksualni odgoj i utvrdila da opscenost i pornografija nisu važni društveni problemi, da nema dokaza da je izloženost takvom materijalu štetna za pojedince te da će sadašnje zakonske i političke inicijative vjerojatnije stvoriti probleme nego ih riješiti. [4] Johnsonov nasljednik Richard Nixon i Senat odbacili su nalaze Komisije.[5]

Nakon što je postao urednik sociološkog časopisa Alpha Kappa Deltan, Larsen ga je preimenovao u Sociological Inquiry.