| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Smederevska Palanka, Smederevska Palanka |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Autor: Strani
„Religijski faktor” (The Religious Factor: A Sociological Study of Religion`s Impact on Politics, Economics, and Family Life) je klasična sociološka studija američkog sociologa Gerharda Lenskog, objavljena 1961. godine. Knjiga predstavlja jedno od najznačajnijih empirijskih istraživanja u sociologiji religije 20. veka, u kojem Lenski istražuje kako pripadnost različitim religijskim grupama utiče na svakodnevno ponašanje, političke stavove, ekonomski uspeh i porodični život pojedinca.Kontext i metodologija istraživanjaIstraživanje je sprovedeno krajem 1950-ih godina na uzorku građana Detroita (SAD). Lenski je testirao teoriju Maksa Vebera o protestantskoj etici i duhu kapitalizma u modernom urbanom kontekstu. Umesto posmatranja religije isključivo kroz apstraktne teološke koncepte, on je podelio ispitanike u četiri glavne socio-religijske grupe:Beli protestantiCrni protestantiKatoliciJevrejiKljučni nalazi studijeReligijska podvojenost (Socio-religious subcommunities): Lenski uvodi koncept da religijske grupe funkcionišu kao zatvorene podzajednice u kojima se pojedinci druže i sklapaju brakove prvenstveno unutar sopstvene vere, što duboko oblikuje njihove vrednosti.Ekonomsko ponašanje: Studija je potvrdila da beli protestanti i Jevreji češće pokazuju sklonost ka preduzetništvu i vrednostima koje podstiču vertikalnu društvenu mobilnost (ekonomski uspeh), dok su katolici u to vreme češće favorizovali stabilnost radničke klase i veliku porodičnu koheziju.Politički stavovi: Religijska pripadnost se pokazala kao ključni faktor u političkom opredeljivanju, nezavisno od društvene klase. Katolici i crni protestanti su većinski podržavali Demokratsku stranku, dok su beli protestanti naginjali Republikancima.Porodični život: Istraživanje je pokazalo jasne razlike u vaspitanju dece i porodičnim ulogama, pri čemu su katolici stavljali veći naglasak na poslušnost i tradicionalne porodične obaveze, dok su protestanti više podsticali intelektualnu autonomiju kod dece.Dve dimenzije religioznostiJedan od najvećih teorijskih doprinosa ove knjige jeste razlikovanje dve različite forme religioznosti:Asocijativna religioznost (Associational religiosity): Meri se učestalošću odlazaka na verske službe i formalnim učešćem u radu crkve.Komunalna religioznost (Communal religiosity): Meri se stepenom u kojem su primarne društvene veze pojedinca (prijatelji, supružnici) ograničeni na pripadnike iste religijske grupe.Lenski je dokazao da komunalna religioznost često ima mnogo jači i dugotrajniji uticaj na sekularne stavove i ponašanje pojedinca nego samo formalno prisustvo bogosluženjima.