Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K180
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ljudska upotreba ljudskih bica
Samo je nekoliko knjiga orijentir u društvenim i znanstvenim preokretima. Klasik Norberta Wienera jedan je u tom malom društvu. Utemeljitelj kibernetičke znanosti - proučavanja odnosa između računala i ljudskog živčanog sustava - Wiener je bio široko pogrešno shvaćen kao onaj koji se zalagao za automatizaciju ljudskog života. Kako ova knjiga otkriva, njegova vizija bila je mnogo složenija i zanimljivija. Nadao se da će strojevi osloboditi ljude od nemilosrdnih i ponavljajućih muka kako bi se postigla kreativnija potraga. Istodobno je shvatio opasnost od dehumanizacije i raseljavanja. Njegova knjiga ispituje implikacije kibernetike za obrazovanje, pravo, jezik, znanost, tehnologiju, budući da predviđa ogroman utjecaj - zapravo treću industrijsku revoluciju - koju je računalo imalo na naše živote.
Norbert Viner (engl. Norbert Wiener; Kolumbija, 26. novembar 1894 — Stokholm, 18. mart 1964) je bio američki matematičar, informatičar i osnivač kibernetike kao nauke.
Detinjstvo i mladost
Norbert Vener je rođen u jevrejskoj porodici kao prvo dete Lava Vinera i Berte Kan. Još tokom detinjstva postao je postao poznat kao „čudo od deteta“. Pošto je završio Ajer gimnaziju, 1906. godine sa 11 godina starosti, Viner se upisao na Tafts koledž u Medfordu, pored Bostona. Diplomirao je matematiku 1909. sa 14 godina, nakon čega je započeo studije zoologije na Harvardu. Godine 1910. upisuje se na Univerzitet Kornel, gde studira filozofiju.
Harvard je nagradio Vinera doktoratom 1912. godine, kada je imao svega 17 godina, za disertaciju o matematičkoj logici.
Uprkos poticanju iz jevrejske porodice, Viner je kasnije postao agnostik.[1]
Naučni rad
Radovi Vinera na protivavionskom oružju, uticali su da počne istraživati teoriju informatike. Otkrio je viner filter i formulisao je zakone kibernetike. Učestvoavo je u stvaranju postulata robotike, kompjuterske kontrole i automatike. Njegovi radovi na polju elektronike i informatike, imali su značajan uticaj i na nauke poput biologije, filozofije i sociologije. Po političkom ubeđenju bio je pacifista, te je tokom Hladnog rata na njega gledano sa podozrenjem[2]Bio je protivnik militarizacije, te je nakon Drugog svetskog rata odbijao svaku novčanu naknadu od strane vlade SAD, za svoj naučni rad. Bio je protivnik nuklearnog naoružavanja i nije dobio poziv vlade SAD da učestvuje u projektu Menhetn.[3]Dobitnik je velikog broja priznanja za svoj rad i smatra se jednim od najvećih matematičara 20. veka.