ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Esad Džudžević SANDŽAK MULTIETNIČKA REGIJA
Zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata o regionalizmu

Centar za Bošnjačke studije, Tutin, 2010.
631 strana, tvrd povez, zaštitni omot, udžbenički format.

Najverovatnije nekorišćena.


U okviru obilježavanja Dana Sandžaka, 20.10.2010. god., u Kulturnom centru u Novom Pazaru održana je promocija drugog izdanja knjige Sandžak multietnička regija, autora Esada Džudževića. O knjizi, njenom značaju i poruci na promociji su govorili Saša Milenić -narodni poslanik i potpredsjednik partije „Zajedno za Šumadiju“, Balint Pastor -narodni poslanik Saveza vojvođanskih Mađara i šef poslaničke grupe manjina, dr. Redžep Škrijelj – historičar i publicista, Pavel Domonji – šef novosadske kancelarije Helsinškog odbora za ljudska prava, Muhedin Fijuljanin – novinar i publicista, i sam autor Esad Džudžević.

Promoteri su govorili o različitim aspektima regionalizma kao savremenog evropskog trenda, posebno ističući da pitanje decentralizacije ne može i ne smije biti samo pitanje dekoncentracije vlasti, te da je knjiga Sandžak multietnička regija veoma dragocjena kako kao zbirka međunarodnih propisa i standarda iz ove oblasti, tako i pogleda na pitanje regionalizma iz različitih uglova nekolicine autora.

Govoreći o regionalizaciji naše zemlje, Muhedin Fijuljanin je kazao da će ona poslužiti kao jedno od pomoćnih sredstava za ostvarenje prava sandžačkih Bošnjaka – sandžački Bošnjaci su, u najvećem dijelu, skoncentrisani upravo na području Sandžaka, a ovaj region bi podstakao, omogućio i poboljšao ostvarenje i zaštitu prava sandžačkih Bošnjaka u ovoj zemlji. S druge strane, kako je kazao Fijuljanin, Bošnjaci u Sandžaku nikada ne gledaju na ovaj region kao na neku autarhičnu zajednicu – zatvorenu samo za sebe, već kao na jednu multietničku regiju, što je Sandžak kroz svoju historiju uvijek bio.

„Zbog toga i sam naziv ove knjige u potpunom smislu opravdava sva naša nastojanja i ja smatram da će ova knjiga biti dobra uputa svima onima koji su protivnici ideje regionalizma da, zapravo, vide na pozitivnim iskustvima da regionalizam nije nikakva prijetnja bilo kojim državotvornim narodima. Regionalizam je samo jedan korak ka obezbjeđivanju normalnijeg života svih ljudi u ovoj zajednici. U tom smislu, regionalizam je i nabolji odgovor onome što smo mi svojevremeno imali, a to je državni socijalizam; onome što u različitim fazama u različitim periodima kroz hisotriju imamo, a to je etatizam; u stvarnom smislu, regionalizam će označiti boljitak za sve građane ove zemlje“ – kazao je Fijuljanin, koji je i sam dao doprinos u ovom drugom dopunjenom izdanju knjige Sandžak multietnička regija svojim rukopisom o hisotoriji Sandžaka, etnogenezi sandžačkih Bošnjala i osobenostima sandžačkih Bošnjaka u odnosu na sve ostale narode.

Pavel Domonji se u svom obraćanju osvrnuo na pojedina aktuelna dešavanja u Srbiji: „Primetno je da u Srbiji raste potražnja za regionalizacijiom i decentralizacijom, o čemu govori ovo drugo izdanje ovoga zbornika. Ali je isto tako primetno da se neke institucije sele iz Beograda u provinciju. Recimo, Agencija za zapošljavanje prebačena je u Kragujevac, a Fond za razvoj u Zaječar. Uglavnom, ova seoba institucija se u javnosti prodaje kao decentralizacija, modernizacija, a ustvari je najobičnija varka upakovana u nekakvu kvazi liberalnu retoriku. Dakle, za decentralizaciju nema nikakve veze to gdje se nalazi neka agencija, da li se nalazi u Novom Pazaru, Staroj Pazovi ili Beogradu, nego ima veze sa prerospodjelom nadležnosti ovlašćenja resursa moći uticaja, novca itd.“ Domonji je istakao značaj ovog drugog dopunjenog izdanja zbornika kojeg je priredio Džudžević upravo zato što se pojavljuje u takvoj atmosferi. Jer, kako je Dominji primijetio, namjera Džudževića je bila prikupljanje raznih relevantnih dokumenta na koja se građani Sandžaka mogu osloniti, kako bi lakše bolje i efikasnje ostvarili svoja prava. „Dakle, on je napravio jedan praktičan političko-normativni instrument koji treba da služi toj svrsi“ – kazao je on.