| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-385-0035-1
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
Odlično očuvano!
Autor Heller, Joseph, 1923-1999 ; Heler, Džozef, 1923-1999
Naslov Kvaka 22. Sv. 1–2 / Joseph Heller ; s engleskoga preveo Zlatko Crnković
Ostali naslovi Catch-22. hrvatski jezik
Jezik hrvatski
Vrsta građe roman
Godina 1987
Izdavanje i proizvodnja Opatija : `Otokar Keršovani`, 1987 (Rijeka : Tiskarna)
Drugi autori Crnković, Zlatko, 1931-2013 (prevodilac)
Fizički opis 294 str. ; 264 str. ; 20 cm
Zbirka Biblioteka OK
Napomene Prevod dela : Catch-22
Tiraž 5.000.
(broš.)
„Kvaka 22“ (Catch-22) američkog pisca Džozefa Helera (Joseph Heller), objavljena 1961. godine, jedan je od najpoznatijih antiratnih romana XX veka i klasika moderne američke književnosti. Roman predstavlja satiričnu sliku ratnog apsurda, vojne birokratije i besmislenosti autoriteta, koristeći crni humor, grotesku i paradoks.
Radnja se odvija tokom Drugog svetskog rata, pretežno u američkoj vazduhoplovnoj bazi na italijanskom ostrvu Pjanoza, a glavni junak je kapetan Džon Josarijan, bombardijer koji očajnički pokušava da preživi rat. Dok njegovi pretpostavljeni neprestano povećavaju broj borbenih misija koje piloti moraju da izvrše pre povratka kući, Josarijan nastoji da pronađe način da izbegne nove zadatke. Međutim, suočava se sa čuvenom „kvakom 22“ – paradoksalnim vojnim pravilom prema kojem pilot može biti oslobođen letenja ako je lud, ali ako zatraži oslobađanje od dužnosti zbog ludila, samim tim dokazuje da je razuman, jer je želja da se izbegne smrt znak zdravog razuma. Prema tome, mora nastaviti da leti.
Kroz galeriju neobičnih likova, među kojima su Milo Minderbinder, major Major Major, pukovnik Ketkart i doktor Danika, Heler razotkriva apsurdnu logiku vojne hijerarhije, korupciju, licemerje i dehumanizaciju pojedinca. Roman je izgrađen nelinearno, sa brojnim ponavljanjima, vremenskim pomeranjima i isprepletenim epizodama koje postepeno otkrivaju sve tragičniju pozadinu naizgled komičnih događaja.
„Kvaka 22“ postala je jedno od ključnih dela posleratne američke proze, a sam naslov ušao je u svakodnevni jezik kao oznaka za bezizlaznu situaciju u kojoj se međusobno protivrečna pravila ili uslovi ne mogu ispuniti. Roman je 1970. godine ekranizovao reditelj Majk Nikols, sa Alanom Arkinom u glavnoj ulozi.
Džozef Heler (Joseph Heller, Bruklin, Njujork, 1. maj 1923 – Ist Hempton, Njujork, 12. decembar 1999) bio je američki romanopisac, dramski pisac i jedan od najznačajnijih predstavnika satirične i postmodernističke književnosti XX veka. Rođen je u porodici jevrejskih doseljenika iz Rusije i odrastao u njujorškom Bruklinu. Tokom Drugog svetskog rata služio je u američkom ratnom vazduhoplovstvu kao bombardijer, učestvujući u šezdeset borbenih misija iz baze na Korzici. Njegova ratna iskustva poslužila su kao temelj za roman „Kvaka 22“. Posle rata studirao je na Univerzitetu Južne Kalifornije i Njujorškom univerzitetu, a magistrirao je englesku književnost na Univerzitetu Kolumbija. Usavršavao se i na Univerzitetu Oksford. Radio je kao predavač, pisac reklamnih tekstova i urednik u časopisima.
Svetsku slavu stekao je prvim romanom „Kvaka 22“ (1961), koji je u početku izazvao podeljene kritičke reakcije, ali je tokom šezdesetih godina stekao kultni status, naročito među mladima i protivnicima Vijetnamskog rata. Helerov književni izraz odlikuju crni humor, ironija, apsurd, groteska i kritički odnos prema društvenim institucijama. Njegovi junaci često su pojedinci zarobljeni u sistemima čija pravila protivreče zdravom razumu i ljudskim potrebama.
Nakon uspeha prvog romana objavio je „Nešto se dogodilo“ (Something Happened, 1974), satirični prikaz američkog korporativnog života, „Dobar kao zlato“ (Good as Gold, 1979), roman o politici, ambiciji i jevrejsko-američkom identitetu, i „Bog zna“ (God Knows, 1984), duhovitu reinterpretaciju biblijske priče o kralju Davidu. Usledili su romani „Zamislite ovo“ (Picture This, 1988) i „Završno vreme“ (Closing Time, 1994), svojevrsni nastavak „Kvake 22“, u kojem se ponovo pojavljuju neki od likova iz prvog romana. Objavio je i autobiografsko delo „S vremena na vreme“ (Now and Then, 1998), kao i memoarsku knjigu „Bez smeha“ (No Laughing Matter, 1986), napisanu sa Spidom Vogelom, o svojoj borbi sa Gijen-Bareovim sindromom. Njegov poslednji roman „Portret umetnika kao starca“ (Portrait of an Artist, as an Old Man) objavljen je posthumno, 2000. godine.
Džozef Heler ostao je upamćen kao jedan od najoriginalnijih američkih satiričara, čije je delo izvršilo veliki uticaj na književnost druge polovine XX veka. Njegov roman „Kvaka 22“ smatra se jednim od najznačajnijih književnih prikaza apsurda rata i sukoba pojedinca sa birokratskim sistemom.
MG P42 (N)