| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2009
ISBN: 978-91-978334-1-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Gustafsson, Lars
Naslov Jedno keramičarevo poslijepodne : roman / Lars Gustafsson ; preveo sa švedskog Alija Fatić
Jedinstveni naslov En kakelsättares eftermiddag
Vrsta građe roman
Ciljna grupa odrasli, opća (lijepa književnost)
Jezik bosanski
Godina 2009
Izdavanje i proizvodnja Göteborg : Broarna-Mostovi, 2009 (Tuzla : Off-set)
Fizički opis 149 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Fatić, Alija (prevodilac)
Napomene Prijevod djela: En kakelsättares eftermiddag
Početkom osamdesetih godina u Uppsali su, na celokupnom tržištu rada, kao i u samom građevinarstvu, postojale mogućnosti za procvat rada nacrno. Jednog jutra Torsten Bergman, prevremeni penzioner na granici da postane alkoholičar, dobio je ponudu za privremeni posao postavljanja keramike u nekom kupatilu. Ubrzavajući svoj slabi, stari automobil, Torsten je krenuo ka datoj adresi – staroj, napuštenoj vili. I dok je dan odmicao ka neumoljivom sivilu, Torsten je postepeno tonuo u teme i razmišljanja o kojima je bilo sve teže stvoriti celovitu sliku.
U ovom fenomenu sličnosti sa svojim djelom „Pčelareva smrt“ Lars Gustafsson pažljivo osvjetljava tajni prostor koji svi nose u sebi i dodiruje životna pitanja preko kojih čovjek, inače, rado stavlja poklopac. Jedno keramičarevo poslijepodne je roman koji govori o ljudskom neuspjehu i hladnoći koju oskudica širi oko sebe.
Lars Gustafsson (Lars Erik Einar Gustafsson, 17. maj 1936, Vesteros – 2. april 2016, Stokholm) bio je švedski pisac, pesnik, esejista i filozof, jedan od najznačajnijih autora savremene švedske književnosti. Studirao je filozofiju na Univerzitetu u Upsali, gde je stekao licencijat 1960. godine, a doktorat iz teorijske filozofije 1978. godine. Tokom književne i intelektualne karijere radio je i kao urednik uglednog književnog časopisa Bonniers Litterära Magasin, a od osamdesetih godina živeo je i u Sjedinjenim Državama, gde je predavao filozofiju i kreativno pisanje na Univerzitetu Teksasa u Ostinu, sve do penzionisanja 2006. godine.
Gustafsson je bio izuzetno svestran autor: pisao je romane, poeziju, pripovetke, eseje i književnu kritiku, a njegova dela često spajaju filozofsku refleksiju, ironiju, metafizička pitanja i izrazitu narativnu inventivnost. U širem međunarodnom kontekstu posebno je poznat po višeslojnim, često metafikcionalnim romanima i po tome što je u svom delu preispitivao identitet, jezik, stvarnost i položaj pojedinca u modernom društvu. Njegova proza često kritički osvetljava birokratizovano društvo blagostanja, ali i unutrašnju usamljenost savremenog čoveka.
Među njegovim najpoznatijim delima ubrajaju se roman En biodlares död (Smrt pčelara), zatim Bernard Foys tredje rockad, kao i ciklus Sprickorna i muren, koji se često smatra jednim od vrhunaca njegovog proznog stvaralaštva. Tokom karijere stekao je veliki međunarodni ugled, njegova dela prevođena su na brojne jezike, a dobio je i niz važnih književnih priznanja. Danas se Lars Gustafsson smatra jednim od ključnih švedskih pisaca druge polovine 20. veka, autorom koji je uspeo da spoji pesničku osećajnost, romansijersku složenost i filozofsku disciplinu. Njegovo delo odlikuju intelektualna radoznalost, formalna raznovrsnost i stalno traganje za dubljim značenjem iskustva, zbog čega zauzima posebno mesto u švedskoj i evropskoj književnosti.
MG35 (N)