ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani

Autor - osoba Wolf, Christa, 1929-2011 = Volf, Krista, 1929-2011
Naslov I djetinjstvo, zar ne? / Krista Volf ; [preveo s njemačkog Predrag Kostić]
Jedinstveni naslov Kindheitsmuster. srpski jezik
Vrsta građe roman
Jezik hrvatski, srpski
Godina 1979
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Svjetlost, 1979
Fizički opis 498 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Kostić, Predrag (prevodilac) (autor dodatnog teksta)
Zbirka Biblioteka Feniks
(Karton sa omotom)
Napomene Prevod dela: Kindheitsmuster
Str. 491-498:Pogovor / Predrag Kostić.
Predmetne odrednice Volf, Krista, 1929-

„Prošlost nije mrtva; ona čak nije ni prošla. Mi se od nje odvajamo i otuđujemo... Novi pokušaj da se sakriješ. Postepeno, tokom više mjeseci nameće se dilema: i dalje šutjeti ili živjeti u trećem licu. To je, čini se, jedino što nam preostaje.”
Ovo su početne riječi romana koji plijeni suverenošću prave kontemplativne proze zavidnog umjetničkog dometa: mobilnošću pripovjedačeve tačke gledišta, ublendavanjem dokumentarnih materijala prošlosti i njihovim motivisanim povezivanjem sa srodnim dokumentarnim materijalom najnovijeg perioda (rat u Vijetnamu, dolazak fašističke hunte u Čileu), kao i preplitanjem najsuptilnijih tokova fikcije s najpreciznijim detaljima dokumentarnog izvještaja. Ipak, najveća vrijednost ovog romana sastoji se u činjenici da se ovdje, prvi put poslije rata, jedan autor iz DR Njemačke s punom odgovornošću suočava sa sramotnom prošlošću upravo svoje generacije. Krista Volf, naime, ne kreće uobičajenom linijom manjeg otpora, prebacivanjem krivice na onaj „drugi dio njemačkog naroda”, kako bi se, u šablonskoj identifikaciji sa socijalističkim uređenjem svoje sadašnje otadžbine, mogla pozivati na antifašističku tradiciju onih ne baš tako brojnih pripadnika pokreta otpora. (Iz recenzije Mire Đorđević)

Krista Volf (1929–2011) bila je jedna od najznačajnijih njemačkih književnica druge polovine 20. veka, prepoznata po moralnoj i estetskoj ozbiljnosti proze, po istraživanju pamćenja, krivice, lične i kolektivne odgovornosti, te po specifičnoj, introspektivnoj naraciji koja spaja ispovedno i dokumentarno. Rođena je u Landsbergu na Varti (danas Gorzov Vjelkopolski u Poljskoj), u porodici njemačkih građana, a kraj Drugog svetskog rata dočekala je kao izbeglica, što će trajno obeležiti njeno pisanje. Nakon rata živela je u Istočnoj Njemačkoj, studirala germanistiku, radila u izdavaštvu i kulturnim institucijama, a potom se potpuno posvetila književnosti. Volfova je bila centralna figura istočnonemačke književne scene, ali i autor koji je stalno održavao kritičku distancu prema ideološkim šablonima, insistirajući na pravu književnosti da govori iznutra, kroz sumnju, konflikt i samopropitivanje. Njeni romani i eseji često su usmereni na „rad sećanja”: kako se pojedinac priseća, šta potiskuje, kako se istorija urezuje u intimu, i kako se jezik bori da uhvati ono što je bilo prećutano ili iskrivljeno. U kasnijim godinama bavila se i pitanjima totalitarizma, mehanizmima kompromisa, te lomovima njemačke istorije, uključujući i iskustvo podeljene zemlje i njenog ponovnog ujedinjenja. Ostala je upamćena kao autor izuzetne intelektualne hrabrosti i književne preciznosti, čije knjige, bez patetike, otvaraju pitanja savesti, istine i identiteta.
Dela: „Podeljeno nebo” (Der geteilte Himmel, 1963), „Kristin slučaj” (Nachdenken über Christa T., 1968), „Obrasci detinjstva” (Kindheitsmuster, 1976), „Kasandra” (Kassandra, 1983), „Medeja: glasovi” (Medea. Stimmen, 1996), „Grad anđela ili The Overcoat of Dr. Freud” (Stadt der Engel oder The Overcoat of Dr. Freud, 2010), „Jednog dana u godini: 1960–2000” (Ein Tag im Jahr: 1960–2000, 2003).

MG P60 (N)