ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2008.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Zagreb 2008. Mek povez, 206 strana.
Knjiga je, bukvalno, kao nova.
V5



`Freelander je roman ili novela u kojoj autorka istražuje odnos čoveka prema vlastitom automobilu što predstavlja simbol pamćenja stare Jugoslavije. Glavni junak romana je nastavnik iz Zagreba koji se vraća u svoje rodno Sarajevo. On je čovek bez domovine, freelander, bez porekla i iskorenjen. Međutim, freelander je i ime auta.`



Samo jedan telegram o stričevoj smrti je dovoljan da Karlo Adum krene na stvarno putovanje u Sarajevo ali i na metaforičko putovanje u vlastitu prošlost. Adum, umirovljeni profesor povijesti, udovac, neprilagođen poput mnogih koji su jednom došli iz Bosne, živi u Novom Zagrebu kao u nekom dobrovoljnom izgnanstvu, a patetiku vlastitog osamljeništva liječi posprdnošću i cinizmom. U Sarajevo putuje prastarim Volvom, kupljenim sredinom sedamdesetih u vrijeme kad su se dizali krediti ili kupovale vikendice.

Njegovo je putovanje u Bosnu somnambulno, fragmenti iz djetinjstva i kasnijeg zagrebačkog života podudaraju se s pejzažima bosanske entropije, krhotinama zadnjih barbarstava, sumnjičavim konformizmima, neizrečenim predrasudama. Čak i sasvim banalni događaji poput nogometne utakmice, objeda u šund-restoranima ili mučenja životinja na stadionu zbivaju se u čudnovatoj izmaglici, na rubu fantastike, duboko u balkanskom post festumu, ovog puta, čini se, doista na kraju povijesti. Adumov život, iako nimalo običan, naposljetku ispada nevažan i besmislen.


Novi prozni naslov Miljenka Jergovića “Freelander” (nastao kao dio književno-izdavačkog projekta pisca Semezdina Mehmedinovića) zanimljiva je kombinacija romana ceste, Bildungsromana i sirove melodrame, te je jedna od najuspješnijih autorovih knjiga.
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku `Opservatorija Varšava` 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča `Sarajevski Marlboro` iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su `Dvori od oraha` i `Ruta Tannenbaum`. Poljski prijevod njegova romana `Srda pjeva, u sumrak, na Duhove` dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.