Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1994
ISBN: 86-7497-014-1
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Nabokov, Vladimir Vladimirovič
Naslov Dar : roman / Vladimir Nabokov ; s ruskog prevela Lidija Subotin
Vrsta građe roman
Jezik srpski
Godina 1994
Izdavanje i proizvodnja Vršac : Književna opština Vršac, 1994 (Vršac : Sloboda)
Fizički opis 360 str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Subotin, Lidija, 1930- = Subotin, Lidija, 1930-
Zbirka Biblioteka Atlas vetrova
Biblioteka KOV
(Broš.)
Napomene Beleška o autoru i delu na presavitku korica
Tiraž 1.000
Pogovor / Lidija Subotin: str. 357-[361].
Dar je poslednji roman koji je Nabokov napisao na svom maternjem jeziku i verovatno njegovo najuspelije delo iz tog perioda. Simbolično, to je ujedno omaž i zahvalnica velikoj tradiciji ruske književnosti na kojoj je stasao i kao čovek i kao književnik – „ljubavno pismo” Puškinu i Gogolju. Pisan u završnim godinama berlinskog egzila (1935–37), Dar je ujedno i kraj liminalne faze Nabokovljevog skoro pa epskog prelaza iz jedne kulturu u drugu, iz etničkog komfora koji mu je prirodom dat u apatridski nekomfor koji će ga žuljati do kraja života.
Na prvi pogled, Fjodor Godunov-Čerdincev, pisac emigrant i glavni protagonista ovog romana, koji je nakon Boljševičke revolucije pribežište pronašao u Berlinu, neodoljivo podseća na svog tvorca, ali kao i mnogo puta pre i posle, Nabokov poriče bilo kakvo poistovećivanje sa svojim junacima. Postoje dva glavna motiva na kojima počiva arhitektura ovog romana: Fjodorova glavna spisateljska ambicija da napiše životno delo pod nazivom Dar i njegova velika ljubav prema Zini Merc. Kao i uvek, Nabokov razvija i pregršt drugih motiva, poput prirode umetnosti i pisanja, Rusije, smrti, snova i egzila. Iako sam Nabokov tvrdi da u to vreme nije znao dovoljno dobro da uhvati duh ruske emigrantske prestonice – Berlina, jer pre svega nije bio dovoljno kritičan i oštar prema svojim sunarodnicima, čini se da je ovaj roman još jedan primer gde je umetnost pobedila stvarnost jer danas ondašnju rusku emigraciju zamišljamo baš onako kako ju je Nabokov opisivao u svojim delima.
Vladimir Vladimirovič Nabokov (22. 4. 1899. – 2. 7.1977), takođe poznat pod umetničkim imenom Vladimir Sirin, bio je rusko-američki romanopisac. Posle prvih devet romana, napisanih na ruskom jeziku, stekao je međunarodnu slavu i kao pisac proze na engleskom. Bio je pasionirani igrač šaha.
„Lolita“ mu je najpoznatiji roman, često smatrana za njegov najbolji roman na engleskom jeziku. Kao i za sva njegova dela, za ovaj roman je karakteristična detaljna igra reči, kao i sinestetski detalji koji omamljuju čitaoce od prve do poslednje stranice. Na svetskim top-listama autora, Nabokov se našao ne jednom, a najveći uspeh je ostvario na listi „100 najboljih romana Savremene bibliaoteke“, gde je „Lolita“ bila na 4. mestu, a kasnije i „Bleda vatra“ na 53.
MG61