Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-953266889-6
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

S posvetom autora! Inače knjiga nova, nečitana.

Izdavač: Fraktura, Zaprešić
Jezik izvornika: mađarski
Prevod: Xenia Detoni
Broj stranica: 320
Naslov izvornika: Balkáni Szépség avagy Slemil fattyúja
Vrsta uveza: tvrdi s omotom
Visina: 204 mm
Težina: 420 g

Osebujni kovač grbova za sve režime Franjo Šlemil najradije Bogu krade dane na terasi novosadskog hotela Luxor, odmah do svoje kućice s radionicom i vrtom. No na njegovu je imovinu oko bacio vlasnik hotela, sumnjivi biznismen Kotarac, koji se obogatio švercajući naftu i ratujući u Hrvatskoj i Bosni. Franju jednog dana posjeti misteriozna hotelska pjevačica Laura Rottenbiller raspitujući se o njegovoj obitelji. Naime svi se još dobro sjećaju njegova djeda, Jánosa Slemila, koji je izučio mehaničarski zanat kod gospodina Schwarza, a nakon 1918. i preuzeo njegovu radionicu. Tijekom godina János je postajao Jovan, pa Johann, a sve je promjene režima i država uspio preživjeti na vrlo zanimljive načine. Ipak, Franjo još uvijek traži odgovore čije je on zapravo kopile i gdje je završila balkanska krasotica...
Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile izvanredan je roman mađarskog književnika rođenog u Vojvodini Lászla Végela.
Maestralno ispripovijedana, ironična, melankolična ali i puna duha, Balkanska krasotica osvaja kao dokaz trijumfa ljudske nesalomljivosti u strahotama 20. stoljeća. Vegelovska karnevalizacija historije nije razuzdana i bučna, nego prigušena, mučaljiva, melankolična. - Teofil Pančić, Vreme
Kod nas je malo pisaca za koje možete reći da su veliki i kao ljudi i kao intelektualci, a Lászlo Végel jedan je od njih. - Filip David

Roman Lasla Vegela Balkanska lepotica ili Šlemilovo kopile govori o istoriji jedne novosadske porodice. Priča o njoj počinje krajem prve decenije 20. veka i završava se početkom 21. veka – ona pokazuje apsurdnost porodične priče jedne nacionalne manjine, pripovedajući o paralelnim životima dede (Janoš Šlemil) i njegovog unuka (Ferenc Šlemil). Prezime Šlemil ukazuje na glavnog junaka romana Schlemihl Adelberta von Chamissoa, međutim, dok je glavni problem Chamissoovog junaka gubitak sopstvene senke, protagoniste romana Lasla Vegela brine to što imaju više senki, u romanu imaju više imena (Janoš, Johan, Jovan, odnosno Ferenc, Franja, Franc), i nosioci su više identiteta (mađarskog, nemačkog, srpskog). Takvu sudbinu im nameću istorijske oluje koje generišu neprestane promene vlasti na tim etnički šarolikim prostorima.

Balkanska lepotica ili Šlemilovo kopile je drama ljudi kojima su identiteti bili nametnuti, ali je ujedno i istorijska freska jednog rubnog područja Evrope. Slika jedne epohe i anamneza jedne bolesti.

László Végel rođen je 1941. u Srbobranu u Vojvodini. Studirao je mađarski jezik i književnost na sveučilištu u Novom Sadu, kao i filozofiju u Beogradu. Radio je u više medija (član redakcije časopisa Uj Symposion, Polja i Prolog, urednik subotnjeg kulturnog dodatka lista Magyar Szo, kazališni kritičar Politike, dramaturg Televizije Novi Sad). Od 1994. do 2002. bio je koordinator novosadskog ureda Fonda za otvoreno društvo, a od 2002. bavi se isključivo književnošću. Njegova su najvažnija djela: Memoari jednog makroa (1967.), Dupla ekspozicija (1983.), Pareneza (1987.), Velika istočno-srednjo-evropska Gozba stupa u Pikarski roman (1996.), Exterritorium (2000.), Neoplanta ili obećana zemlja (2013.) i Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile (2015.), zatim knjiga eseja Wittgensteinov razboj (1993.) i dramskih djela Judita i druge drame (2005.). Dobio je brojne nagrade za književnost, među kojima se ističu dvije mađarske državne nagrade za životno djelo, Kossuthova (za književnost, 2009.) i Domovinska (za doprinos mađarskom nasljeđu, 2013.), dok je za Wittgensteinov razboj dobio Regionalnu Pulitzerovu nagradu Mađarske. Djela su mu prevedena na albanski, bugarski, engleski, hrvatski, nizozemski, njemački, slovenski i srpski.
MG51