ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1980
Tip: Jednojezični
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Vrsta: stručni rečnik, teologija, biblija, hrišćanstvo

Omot iskrzan i repariran, unutra veoma dobro očuvano.

Naslov Rječnik biblijske teologije / uredio Xavier Léon-Dufour ... [et al.] ; prema drugom, prerađenom i proširenom izdanju francuskog izvornika preveo Mate Križman
Jedinstveni naslov Vocabulaire de théologie Biblique. srpski jezik
Vrsta građe enciklopedija, leksikon
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1980
Izdanje 2. izd.
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1980 (Zagreb : Liber)
Fizički opis XXXV, 1582, 30 str. ; 25 cm
Drugi autori - osoba Križman, Mate, 1934-2019 (prevodilac)
Križman, Mate, 1934-2019 (prevodilac)
Léon-Dufour, Xavier (urednik)
Zbirka Volumina theologica : biblioteka Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije `Kršćanska sadašnjost` ; ǂsv. ǂ1
(Pl. sa omotom)
Napomene Prevod dela: Vocabulaire de théologie Biblique
Registri.
Predmetne odrednice Sveto pismo -- Enciklopedije

Ovaj Rječnik pomaže čitati Bibliju iznutra, iz nje same. On je ujedno i plod dubinskog čitanja Biblije. Na njemu su godinama radili najistaknutiji bibličari francuskoga jezičnog područja. Među njima su, uz urednika Xaviera Léon-Dufoura, i najznačajnija imena savremene katoličke biblijske znanosti, kao što su P. Benoit, S. Lyonnet, A. Feuillet i drugi. Autori su koristili i klasične i najnovije rezultate arheoloških, povijesnih, filoloških i literarnokritičkih istraživanja; proučili su ključne biblijske ideje koje nosi splet provodnih biblijskih riječi i izraza.
Polazili su od čvrste filološke analize tih riječi, nositeljica biblijske poruke: pratili su razvoj tema koje riječi izriču, bilježili njihovo pojavljivanje i preoblikovanja, te slijedili religioznu biblijsku poruku – vjekovima slušanu, vjerovanu, premišljanu i zapisivanu – u njezinu probijanju kroz vrijeme prema čovjeku, prema zajednici Crkve, prema čitaču Biblije. Sve su to saželi u rječničke jedinice, snabdjevši ih razgranatim sistemom dopunskih uputa. Tako je, obradom nekoliko stotina pojmova, nastao rječnik zaista biblijske teologije: knjiga koja uvodi u ono što je u Bibliji sržno.
Tu je, zacijelo, i razlog što je ovu knjigu prihvatio i posvojio gotovo sav svijet u kojem se Biblija čita. O Bibliji su, dakako, mogući i potrebni i drugi priručnici – drugi rječnici i leksikoni imena, mjesta, događaja i uopće biblijskih realija – ali gdje nije tako lako, kao što je to kod nas slučaj, brzo dati ta djela javnosti, lakše će se na njih čekati kada se uz Bibliju već pojavila ova knjiga.
Istina, Rječnik neće svuda biti jednako lako štivo. Tamo gdje nema tradicije čitanja Biblije, zahtijevaće više napora. Ali taj će napor zasigurno uroditi plodom: Biblija će se ubuduće čitati dublje, dulje i s više razumijevanja, a i njezino naviještanje biće življe i sigurnije utemeljeno.

MG39 (NS)