pregleda

Leksikon izraza podunavskih Švaba


Cena:
2.690 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Prodavac Pravno lice

Kulturica (3156)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5497

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Tip: Dvojezični
Vrsta: Opšti
Jezik: Srpski
Autor: Strani

UNSR MOTTRSPROCH Leksikon izraza podunavskih Švaba
nemački jezik u Vojvodini / Podunavlju

Dunavske Švabe (nem. Donauschwaben) je naziv za Nemce koji su od 18. veka živeli u Translajtaniji, odnosno u istočnom delu Habzburške monarhije, a nakon 1918. godine u Kraljevini SHS — Jugoslaviji (današnjoj Srbiji — Vojvodina, delovi Beograda i Pomoravlje sa Ponišavljem, gde su se mahom stopili sa tamošnjim etnosom), kao i Hrvatskoj — Slavonija, Srem, Baranja), Rumuniji (na Karpatima i u Transilvaniji) i Mađarskoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Austrijska monarhija sredinom 19. veka
Dunavske Švabe su pomenute teritorije naselile uglavnom u 18. veku, nakon proterivanja Osmanskih Turaka sa tih prostora i uključenja istih u sastav Habzburške monarhije. Monarhija je delove ovih teritorija uključila u sastav svoje Kraljevine Ugarske, dok je druge delove stavila pod zasebnu upravu u okviru Vojne granice, Kraljevine Slavonije i Tamiškog Banata (kasnije i Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata).

Tokom habzburške uprave, Nemci su činili privilegovanu naciju u državi, a nemački jezik je bio jezik međuetničkog sporazumevanja. Nakon Austrougarskog kompromisa iz 1867. godine, svi delovi Translajtanije ulaze u sastav ugarskog dela monarhije, a mađarski jezik umesto nemačkog postaje jezik uprave i međuetničkog sporazumevanja. Dunavske Švabe tada faktički od vladajućeg naroda monarhije postaju nacionalna manjina u Ugarskoj i bivaju izloženi intenzivnoj mađarizaciji.


Katolička nemačka crkva u Vršcu

Mapa koncentracionih logora za folksdojčere u Jugoslaviji, deo postavke Muzeja podunavskih Švaba u Somboru
U vreme raspada Austrougarske 1918. godine, na inicijativu Dunavskih Švaba stvorena je kratkotrajna Banatska republika u Banatu, da bi područja nastanjena Dunavskim Švabama uskoro bila podeljena između Kraljevine SHS (Jugoslavije), Rumunije i Mađarske. Predlog Dunavskih Švaba da se od Banata i Bačke formira posebna država pod nazivom Banatija nije bio uvažen na mirovnoj konferenciji.

U međuratnom periodu, položaj Dunavskih Švaba u Jugoslaviji bio je nešto bolji nego u predratnoj Ugarskoj, jer su imali više mogućnosti za negovanje svog jezika i kulture. U ovo doba se među pripadnike ove manjine šire i političke ideje iz Nemačkog rajha, koje će presudno delovati na zbivanja u Drugom svetskom ratu.

Okupacijom i podelom Jugoslavije 1941. godine, Dunavske Švabe preuzimaju svu vlast u Banatu, koji zvanično postaje autonomna teritorija u sastavu Nedićeve Srbije, što je bilo samo delimično ostvarenje plana o stvaranju velike države Dunavskih Švaba pod nazivom Južnonemačka tampon država, koja bi obuhvatala delove Jugoslavije, Rumunije i Mađarske. U okupiranom jugoslovenskom Banatu pod upravom Dunavskih Švaba, Švabe su činile manjinu u odnosu na većinske Srbe, a period švapske uprave u Banatu karakterisao je progon Jevreja, Roma i Srba antifašista, kao i masovno pristupanje Dunavskih Švaba nemačkoj vojsci, posebno zloglasnoj diviziji Princ Eugen, poznatoj po masovnim zločinima širom Jugoslavije.

Porazom Nemačke u Drugom svetskom ratu, jedan deo Dunavskih Švaba se iseljava iz Jugoslavije zajedno sa nemačkom vojskom u povlačenju, dok većini ostalih nove komunističke vlasti ukidaju građanska prava i šalju ih u sabirne logore. Kao razlog za kolektivno ukidanje građanskih prava Švabama, uzeta je u obzir kolaboracija velikog dela švapske populacije sa nemačkim okupatorima, kao i neučešće pripadnike ove etničke grupe u narodnooslobodilačkom pokretu.

Nakon ukidanja logora, Švabama su vraćena građanska prava, ali se najveći deo njih iseljava iz Jugoslavije u narednim decenijama, delom zbog nacionalnih i političkih, a delom zbog ekonomskih razloga. Švabe su se takođe velikim delom iselile i iz Rumunije i Mađarske, dok je deo njihove populacije i asimilovan. Nakon Drugog svetskog rata se jedan deo Dunavskih Švaba u Jugoslaviji izjasnio za pripadnost mađarskoj narodnosti, a tokom vremena i asimilovao u ovu etničku grupu. Pored Nemačke i Austrije, mnoge Dunavske Švabe su emigrirale i u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju.


Odlično stanje, bez ispisivanja i cepanja.
tvrd povez
Str : 152


nikk2037

Napomena!!!
(obavezno pročitati)

Poštovani Kupindovci,

Ukoliko se adresa primaoca razlikuje u odnosu na podatke kupca, potrebno je navesti u napomeni prilikom kupovine!!! U suprotnom šaljemo na adresu koju smo dobili, od Kupinda- u poruci prilikom kupovine!!! Desi se da se previdi neka kasnija poruka.

Uplata se vrši pre slanja na žiro račun koji ćemo Vam dostaviti nakon kupovine

Ptt snosi kupac.

Za oštećenja i za nestanak posiljke u posti ne odgovaramo.

Slanje pouzećem odobravamo članovima koji imaju iznad 30 pozitivnih ocena i koji takodje nemaju negativnu ocenu.

Knjige šaljemo u južnu pokrajinu - na Kosovo i Metohiju.

Ne šaljemo u inostranstvo.

Isključena je mogućnost ličnog preuzimanja.




Predmet: 82486177
UNSR MOTTRSPROCH Leksikon izraza podunavskih Švaba
nemački jezik u Vojvodini / Podunavlju

Dunavske Švabe (nem. Donauschwaben) je naziv za Nemce koji su od 18. veka živeli u Translajtaniji, odnosno u istočnom delu Habzburške monarhije, a nakon 1918. godine u Kraljevini SHS — Jugoslaviji (današnjoj Srbiji — Vojvodina, delovi Beograda i Pomoravlje sa Ponišavljem, gde su se mahom stopili sa tamošnjim etnosom), kao i Hrvatskoj — Slavonija, Srem, Baranja), Rumuniji (na Karpatima i u Transilvaniji) i Mađarskoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Austrijska monarhija sredinom 19. veka
Dunavske Švabe su pomenute teritorije naselile uglavnom u 18. veku, nakon proterivanja Osmanskih Turaka sa tih prostora i uključenja istih u sastav Habzburške monarhije. Monarhija je delove ovih teritorija uključila u sastav svoje Kraljevine Ugarske, dok je druge delove stavila pod zasebnu upravu u okviru Vojne granice, Kraljevine Slavonije i Tamiškog Banata (kasnije i Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata).

Tokom habzburške uprave, Nemci su činili privilegovanu naciju u državi, a nemački jezik je bio jezik međuetničkog sporazumevanja. Nakon Austrougarskog kompromisa iz 1867. godine, svi delovi Translajtanije ulaze u sastav ugarskog dela monarhije, a mađarski jezik umesto nemačkog postaje jezik uprave i međuetničkog sporazumevanja. Dunavske Švabe tada faktički od vladajućeg naroda monarhije postaju nacionalna manjina u Ugarskoj i bivaju izloženi intenzivnoj mađarizaciji.


Katolička nemačka crkva u Vršcu

Mapa koncentracionih logora za folksdojčere u Jugoslaviji, deo postavke Muzeja podunavskih Švaba u Somboru
U vreme raspada Austrougarske 1918. godine, na inicijativu Dunavskih Švaba stvorena je kratkotrajna Banatska republika u Banatu, da bi područja nastanjena Dunavskim Švabama uskoro bila podeljena između Kraljevine SHS (Jugoslavije), Rumunije i Mađarske. Predlog Dunavskih Švaba da se od Banata i Bačke formira posebna država pod nazivom Banatija nije bio uvažen na mirovnoj konferenciji.

U međuratnom periodu, položaj Dunavskih Švaba u Jugoslaviji bio je nešto bolji nego u predratnoj Ugarskoj, jer su imali više mogućnosti za negovanje svog jezika i kulture. U ovo doba se među pripadnike ove manjine šire i političke ideje iz Nemačkog rajha, koje će presudno delovati na zbivanja u Drugom svetskom ratu.

Okupacijom i podelom Jugoslavije 1941. godine, Dunavske Švabe preuzimaju svu vlast u Banatu, koji zvanično postaje autonomna teritorija u sastavu Nedićeve Srbije, što je bilo samo delimično ostvarenje plana o stvaranju velike države Dunavskih Švaba pod nazivom Južnonemačka tampon država, koja bi obuhvatala delove Jugoslavije, Rumunije i Mađarske. U okupiranom jugoslovenskom Banatu pod upravom Dunavskih Švaba, Švabe su činile manjinu u odnosu na većinske Srbe, a period švapske uprave u Banatu karakterisao je progon Jevreja, Roma i Srba antifašista, kao i masovno pristupanje Dunavskih Švaba nemačkoj vojsci, posebno zloglasnoj diviziji Princ Eugen, poznatoj po masovnim zločinima širom Jugoslavije.

Porazom Nemačke u Drugom svetskom ratu, jedan deo Dunavskih Švaba se iseljava iz Jugoslavije zajedno sa nemačkom vojskom u povlačenju, dok većini ostalih nove komunističke vlasti ukidaju građanska prava i šalju ih u sabirne logore. Kao razlog za kolektivno ukidanje građanskih prava Švabama, uzeta je u obzir kolaboracija velikog dela švapske populacije sa nemačkim okupatorima, kao i neučešće pripadnike ove etničke grupe u narodnooslobodilačkom pokretu.

Nakon ukidanja logora, Švabama su vraćena građanska prava, ali se najveći deo njih iseljava iz Jugoslavije u narednim decenijama, delom zbog nacionalnih i političkih, a delom zbog ekonomskih razloga. Švabe su se takođe velikim delom iselile i iz Rumunije i Mađarske, dok je deo njihove populacije i asimilovan. Nakon Drugog svetskog rata se jedan deo Dunavskih Švaba u Jugoslaviji izjasnio za pripadnost mađarskoj narodnosti, a tokom vremena i asimilovao u ovu etničku grupu. Pored Nemačke i Austrije, mnoge Dunavske Švabe su emigrirale i u SAD, Kanadu, Brazil, Argentinu, Meksiko i Australiju.


Odlično stanje, bez ispisivanja i cepanja.
tvrd povez
Str : 152


nikk2037
82486177 Leksikon izraza podunavskih Švaba

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.