| Cena: | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        Godina izdanja: 2008
                                                                                                                        ISBN: 978-86-7978-024-9
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Tip: Dvojezični
                                                                                                                        Vrsta: Opšti
                                                                                                                        Jezik: portugalski, srpski
                                                                                
                        Autor - osoba 	Kamara, Žoana 
Ćirić, Mladen 
Naslov 	Portugalsko-srpski, srpsko-portugalski rečnik = Português-sérvio, sérvio-português dicionário : [izgovor, gramatika] / [priredili i preveli] Joana Câmara, Mladen Ćirić 
Uporedni naslov 	Português-sérvio, sérvio-português dicionário 
Ostali naslovi 	Português-sérvio sérvio-português dicionário 
Portugalsko-srpski srpsko-portugalski rečnik 
Vrsta građe 	rečnik 
Jezik 	srpski, portugalski 
Godina 	2008 
Izdanje 	1. izd. 
Izdavanje i proizvodnja 	Beograd : ǂAgencija ǂMatić, 2008 (Beograd : Demetra) 
Fizički opis 	479 str. ; 20 cm 
(karton) 
Napomene 	Tiraž 600 
Bibliografija: str. 479. 
Predmetne odrednice 	Portugalsko-srpski rečnici 
Srpsko-portugalski rečnici 
 
UVODNA REČ 
Portugalski jezik, kojim kao maternjim danas govori preko 200 miliona ljudi širom sveta, sve je popularniji na globalnom nivou, a ta se tendencija može primetiti i u našoj sredini. Ta popularizacija je usko povezana sa popularizacijom kultura naroda koji govore portugalski, što se pre svega odnosi na portugalsku i brazilsku kulturu. Dovoljno je spomenuti svetski poznate pisce iz Portugala i Brazila (kao što su, primera radi, Žoze Saramago i Paulo Koeljo), zatim portugalski fado, brazilsku sambu, bosa-novu i kapueru, te privlačne turističke destinacije u zemljama portugalskog govornog područja. Zbog svega ovoga, kao i zbog ekonomske, kulturne i naučne saradnje naše zemlje sa Portugalom. Brazilom i Angolom, portugalski jezik kod nas postaje sve popularniji, a njegovo učenje i profesionalno proučavanje sve potrebnije. Upravo iz tih razloga nastao je i ovaj Rečnik. Namenjen je širokom krugu korisnika, pa je zato urađen u nešto popularnijem formatu i manjem obimu. Nadamo se da će biti od koristi svima koji uče portugalski kao strani jezik, kao i onima kojima je potrebno da se snađu u nekoj konkretnoj situaciji vezanoj za kontakt sa govornicima portugalskog ili sa pisanim tekstom na tom jeziku, bilo da se to odnosi na posao, studije, turizam, sport, ili neku drugu oblast. Smatramo da bi ovaj Rečnik mogao biti koristan i onima koji se bave ostalim romanskim, ili, pak, nekim drugim jezicima, a podaci o leksičkom fondu portugalskog su im potrebni radi kontrastivne analize ili bilo koje druge vrste stručnog rada. Posebno želimo izraziti nadu da će naš Rečnik pomoći studentima filologije koji su se opredelili za portugalski jezik kao izborni predmet, a eventualno, u budućnosti, kada se u našoj akademskoj sredini za to steknu uslovi, i onima koji budu studirali portugalski jezik i književnost. Jednom rečju, namera nam je da našim Rečnikom pomognemo bilo kom govorniku srpskog koji dolazi u neku vrstu dodira sa portugalskim. Smatramo takođe da bi on mogao pomoći i govornicima portugalskog kojima je iz nekog razloga potrebna informacija o srpskom leksičkom fondu. 
Standardni portugalski jezik ima dve varijante: evropsku i brazilsku. Evropska varijanta je u upotrebi kao standardni jezik u Portugalu i kao zvanični jezik u pet afričkih zemalja, a to su: Angola, Gvineja-Bisau, Mozambik, Sao Tome i Prinsipe i Zelenortska ostrva. Brazilska varijanta je u upotrebi kao standardni jezik u Brazilu. Ovaj Rečnik se prvenstveno zasniva na evropskoj varijanti standardnog portugalskog jezika, ali su autori ipak nastojali, koliko god je to bilo moguće imajući u vidu obim ovog Rečnika, da pruže informacije i o brazilskoj varijanti standardnog portugalskog jezika, a naročito u onim slučajevima gde su razlike između dveju varijanti velike. 
Rečnik sadrži reči za svakodnevnu komunikaciju, kao i pojedine važne reči i izraze iz nekih stručnih oblasti. Izostavljeni su dijalektizmi, žargonizmi, arhaizmi, istorizmi i razgovorni frazeologizmi. Da bi se korisnicima što više približio portugalski jezik, autori su u ovaj Rečnik uvrstili i odeljak „Kratak pregled gramatike portugalskog jezika“. U njemu će korisnici moći da pronađu najosnovnije podatke o strukturi savremenog portugalskog jezika, a to bi trebalo i da im olakša upotrebu samog Rečnika. U istu svrhu ubačeni su i dodaci „Neki izrazi za svakodnevnu komunikaciju na portugalskom jeziku“, „Neke skraćenice koje se koriste u zemljama portugalskog govornog područja“ i „Merne jedinice koje se koriste u zemljama portugalskog govornog područja“. Ovi dodaci, koji se nalaze na samom kraju Rečnika, ne samo da doprinose njegovoj praktičnosti, već i pružaju izvesne podatke o zemljama u kojima se govori portugalski jezik. 
Manjak pouzdane leksikografske literature vezane za portugalski u našoj sredini i ograničen obim ne mogu biti opravdanje za nedostatke koje jedno ovakvo delo neizbežno sadrži. Autori će smatrati dobrodošlom svaku primedbu korisnika, kako bi se u eventualnim budućim izdanjima ti nedostaci sveli na minimum. 
Portugalski jezik se kod nas još uvek smatra pomalo egzotičnim, budući da ga poznaju samo oni koji su boravili u zemljama gde se on govori, kao i pojedini „zaljubljenici u strane jezike i kulture“. Predajući ovaj Rečnik korisnicima iskreno se nadamo da ćemo time doprineti popularizaciji u našoj sredini ovog prema broju govornika petog svetskog jezika. 
Na kraju želimo iskazati zahvalnost koju dugujemo svima onima koji su pomogli da ovaj Rečnik ugleda svetlost dana, pre svih izdavačkoj kući „Matić“ i rečenzentkinjama doc. dr Jeleni Rajić i mr Ani Kuzmanović. 
U Beogradu, septembra 2008. 
Autori 
 
MG P12 (NL)