Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Enciklopedijski rečnici
Tip: Jednojezični
Jezik: Srpski

unutra dobro očuvano, jedina mana je kao što se vidi na slici, isečena slika s jedne strane.
ilustrovano
retko u ponudi

prva i druga knjiga
ilustracije crno-belo i u koloru

Nakladnik: HIBZ, Zagreb, 1942. godina
Ivo Horvat, Slavko Batušić

otpis biblioteke

Znanje i radost; enciklopedijski zbornik
Prvi svezak enciklopedijskog zbornika Znanje i radost objavljen je 1942. godine
u Zagrebu, u nakladi Hrvatskoga izdavalačkog bibliografskog zavoda7
. Urednici su
bili Ivo Horvat8
, glavni urednik, Slavko Batušić i Ante Lui, a zbornik je bio
namijenjen „širokom krugu čitača: starijima, da osvježe i upotpune svoje znanje,
mlađima, da prošire svoje vidike, a i djeci pružamo po koju stranu zabave i veselja.“
(Horvat, 1942: VII)
Ukupno su izdana tri sveska, u razdoblju od 1942. do 1944. godine, svake
godine po jedan, a potom je rad na zborniku prekinut, iako je bilo predviđeno
objavljivanje deset svezaka.
Članke za zbornik pisali su vanjski suradnici koji su bili poznati stručnjaci u
svojim strukama. Neki od njih bili su Fran Tućan, Petar Mardešić i Mladen Deželić,
suradnici ili članovi uredništva Hrvatske enciklopedije. Veliki udio zborniku također
su dali stručnjaci i pisci poput Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića. (Jecić i
Domijan, 2010)
Članci u enciklopedijskom zborniku nisu poredani abecednim redom, već je
izbor tema nasumičan; „da se izbjegne jednoličnost u knjizi se izmjenjuje teže i lakše štivo, i isprepleću se članci iz različitih grana znanosti i umjetnosti.“ (Horvat, 1942:
VII)
Jecić i Domijan ipak ističu povezanost i razloge poredanosti nekih članaka.
Ipak, nasumičnom izboru tema unatoč, može se uočiti poveznica između pojedinih
članaka, pa se tako npr. u prvom svesku nalazi članak o skupljanju maraka i tablica
maraka Nezavisne Države Hrvatske, članak o Braziliji te članak o prašumama uz rijeku
Amazonu, biografski članak o Wolfgangu Amadeusu Mozartu, a odmah potom notni
zapis menueta iz njegove opere „Don Juan“, zatim dijelovi Homerove „Ilijade“
(„Hektor se oprašta od Andromahe“), „Odiseje“ („Odisej i Telemah“) te esej o epskom
pjesništvu starih Grka itd. (Jecić i Domijan, 2010: 19)
Na kraju uvodnih riječi urednik dodaje osnovnu ideju i misiju ove knjige.
Prateći s ljubavlju ovo djelo u svijet želimo, da ono zaista svuda – a osobito kod
mladeži – širi uz znanje ujedno i radost i da kod čitaoca trajno razvija težnju za novim
vidicima i novim spoznajama.“ (Horvat, 1942: VII)
Svesci enciklopedijskog zbornika objavljivani su 1942., 1943. i 1944. godine,
odnosno za vrijeme Drugog svjetskog rata i postojanja Nezavisne Države Hrvatske,
kada su vladale vrlo siromašne materijalne prilike i ideološke restrikcije. S druge
strane državne institucije su nizom mjera pokušavale potaknuti književnu
proizvodnju. Otvarao se niz knjižnica za djecu i mladež, organizirale su se izložbe,
dodjeljivale nagrade, donosili propisi koji su olakšavali plasman knjiga, te se
nastojalo što bolje opremiti knjige ilustracijama, ali i primjerenom grafičkom
opremom (Majhut, 2008) o čemu svjedoči i niz litografija i bakrotisaka u zborniku.
Isto tako, cjelokupna kultura i mediji služili su kao promicatelji novih ideja, a država
je imala potpunu kontrolu nad kazalištima, medijima i izdavaštvom. Prema Stjepanu
Hranjecu (2006) razdoblje NDH nije bilo osobito književno plodno; forsira se
književnost koja apostrofira tradiciju i obitelj pa iz tog razloga dolazi i do ponovnih
objavljivanja Truhelkinih djela. O tome da je u zborniku velika pažnja posvećena
Ivani Brlić-Mažuranić ukazuje njezina biografija, ali i zastupljenost njezinih priča,
posebice Šuma Striborova što je bio jedan od četiri članka koji su ilustrirani u boji.
18
Zbornik je objavljen u 3 sveska, a ukupno broji 1404 stranice s 376 članaka, bez
priloga. Prvi svezak sastoji se od 512 stranica i 143 članka, drugi od 454 stranice i
112 članaka, a treći od 438 stranica i 100 članaka.
Ideja je bila da zbornik postane knjiga koja će pomoći mladeži kako gledati i
upoznati svijet, potaknuti ih na samostalno razmišljanje, ali im isto tako ne oduzeti
volju za radom. Jecić i Domijan u svome članku Enciklopedijski časopisi iz 2010.
godine navode kako prema zamislima izdavača i uredništva zbornik nije bio
organiziran po krutom sustavu i redu. U njemu se, osim enciklopedijskih članaka koji
pokrivaju sva područja ljudske djelatnosti, nalaze i pripovijetke, pjesme, mitovi,
dječji crteži, reprodukcije slika poznatih hrvatskih slikara, notni zapisi, savjeti o
uzgoju kućnoga bilja, prijedlozi sa shemama za izradu dječjih igračaka, tablice
životinjskih tragova i poštanskih maraka koje su tada bile u optjecaju itd.
U zborniku se obrađuju teme od zvijezda i života na Zemlji, preko vrhova gora i
morskih dubina, sve do kulture koja se izgrađivala stoljećima, no veliku prednost u
broju članaka ima književnost kojoj pripadaju 174 članaka objavljena na nešto više
od 391 stranice, što je oko 28% građe zbornika. Zbornik donosi mnoge priče, pjesme,
mitove, legende, bajke, basne, biografije i dr. koje su djela velikih domaćih, ali i
stranih autora, poput Ivane Brlić Mažuranić, Vladimira Nazora, Agate Truhelke,
Ivana Gorana Kovačića, Zdenka Škreba, Antuna Gustava Matoša, Josipa Cvrtile,
Hansa Christiana Andersena, Aleksandra Sergejeviča Puškina i mnogih drugih.
Likovna umjetnost broji ukupno 23, a glazbena 14 članaka što znači da je
otprilike nešto više od 56% posvećeno upravo umjetnosti.
Biologija, koja je u dosad objavljenim enciklopedijama bila najzastupljenija, u
zborniku Znanje i radost broji ukupno 44 članka što je otprilike 11,7% građe, slijedi
povijest s 36, te geografija s 23 članka. Tehnika broji 19, antropologija 12, a kemija
11 članaka, dok su druga područja zastupljena s po manje od 10 članaka.





izdanja iz drugog svetskog rata