| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 3 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2013
ISBN: 978-86-7448-572-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Paideia 2013 663 strane
odlična očuvanost
zpk
„Iz života hrišćana u Turskoj“ Konstantina Nikolajeviča Leontjeva je zbirka književno-putopisnih i pripovedačkih tekstova nastalih iz njegovog iskustva na Balkanu i u Osmanskom carstvu. Leontjev je kao ruski diplomata boravio na Balkanu tokom XIX veka, uključujući Carigrad i područja današnje Grčke, i svoje neposredno poznavanje lokalnog stanovništva pretvorio u književne slike različitih hrišćanskih zajednica.
Zbirka je posebno zanimljiva kao rusko književno svedočanstvo o Balkanu pod osmanskom vlašću. Autor prikazuje svakodnevni život, običaje, karaktere, porodične odnose, religioznost i sukobe među različitim društvenim i etničkim grupama.
Sadržaj
Knjigu čine pripovetke i skice kao što su:
„Zgode s Krita“ – slike života na Kritu, sa naglaskom na lokalne običaje i odnose između hrišćanskog stanovništva i osmanske vlasti.
„Hrizo“ – priča vezana za grčko hrišćansko stanovništvo i njegove društvene odnose.
„Pemba“ – književna slika balkanskog života i lokalnih običaja.
„Hamid i Manoli“ – kroz odnos dvojice likova prikazuju se susreti i napetosti između različitih verskih i kulturnih zajednica.
„Palikar Kostakis“ – tema palikara, tradicionalnog grčkog ratnika i junaka, povezana je sa kulturom, čašću i borbenošću.
„Aspazija Lampridis“ – naglasak je na ličnoj sudbini i društvenom položaju žene u balkanskom društvu.
„Kapetan Ilija“ – lik kapetana predstavlja svet lokalnih vojničkih i hajdučkih tradicija i odnosa časti.
„Dete duše“ – više pažnje dobija unutrašnji, religijski i emocionalni svet čoveka.
„Sfakijac“ – prikazuje stanovnike Sfakije na Kritu, poznate po snažnom lokalnom identitetu i ratničkoj tradiciji.
Glavne teme
Jedna od najvažnijih tema jeste život hrišćana pod osmanskom vlašću. Leontjev prikazuje Grke, stanovnike Krita i druge balkanske hrišćane ne samo kao istorijske ili političke kolektive već kroz njihove svakodnevne karaktere, običaje i lične sudbine.
Posebno mesto imaju religija i pravoslavlje. Za Leontjeva vera nije samo privatno uverenje već važan deo kulturnog identiteta zajednice. Zbog toga se u njegovim tekstovima često prepliću religijski običaji, porodični život i društveni odnosi.
Druga važna tema je balkanski karakter. Autor pokazuje ljude kao ponosne, impulsivne, ratoborne, gostoljubive, odane i često vezane za lokalnu zajednicu. Njegovi likovi nisu idealizovani – prikazuje i njihove slabosti, sukobe, strasti i protivrečnosti.
Grčki svet i Balkan
Knjiga je naročito značajna za razumevanje načina na koji je jedan ruski intelektualac XIX veka posmatrao grčki i balkanski svet. Leontjev je bio fasciniran kulturnom raznolikošću Osmanskog carstva i naročito odnosom između pravoslavlja, lokalnih tradicija i osmanskog političkog poretka.
U njegovim tekstovima Balkan nije predstavljen kao jednostavan prostor sukoba „hrišćana i Turaka“. Postoje različiti odnosi: saradnja, trgovina, prijateljstvo, neprijateljstvo, politički interesi i lični sukobi. Zbog toga zbirka ima i etnografski i istorijsko-kulturni karakter.
Istorijski kontekst
Tekstove treba posmatrati u kontekstu Osmanskog carstva u XIX veku, kada su grčke i druge balkanske hrišćanske zajednice prolazile kroz velike političke promene. Grčki rat za nezavisnost, kritsko pitanje i jačanje nacionalnih pokreta menjali su odnose između stanovništva i osmanske vlasti.
Leontjev, međutim, nije tipičan predstavnik liberalnog nacionalizma. Njegov pogled na Balkan je složen i povezan sa njegovim širim interesovanjem za pravoslavlje, vizantijsko nasleđe, kulturnu raznolikost i konzervativni društveni poredak.
Ukratko
„Iz života hrišćana u Turskoj“ je zbirka priča i književnih skica koja kroz konkretne ljude i njihove sudbine prikazuje grčko i balkansko hrišćansko stanovništvo u Osmanskom carstvu. Njena posebna vrednost je u spoju književnosti, putopisnog posmatranja, etnografije i istorijskog svedočanstva.
Istovremeno, knjigu treba čitati kao delo autora XIX veka: njegove predstave o narodima, religiji i „balkanskom karakteru“ nose lični i kulturni pogled njegovog vremena, pa nisu neutralan savremeni istorijski prikaz.
Ključne reči
Konstantin Nikolajevič Leontjev; ruska književnost; Rusija; Balkan; Osmansko carstvo; Turska; hrišćani u Osmanskom carstvu; pravoslavlje; Grci; Krit; Sfakija; grčka kultura; grčki nacionalni pokret; balkansko društvo; XIX vek; Carigrad; osmanska vlast; hrišćanske zajednice; religija; pravoslavna tradicija; običaji; folklor; etnografija; putopis; književne skice; pripovetke; palikari; kapetani; hajdučka tradicija; ratnička kultura; čast; porodični život; položaj žene; lokalni identitet; međukonfesionalni odnosi; Grčki rat za nezavisnost; Kritsko pitanje; Balkan pod Osmanlijama; Vizantija; konzervativizam; kulturni identitet; nacionalizam; ruski pogled na Balkan; istorijska književnost.