Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1996
ISBN: 86-7433-047-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor - osoba Božović, Grigorije, 1880-1945 = Božović, Grigorije, 1880-1945
Blečić, Milorad R.
Mladenović, Božidar
Naslov Krajina Lazara Sočice : putopisna proza o Pivi i Pivljanima / Grigorije Božović ; priredili Milorad R. Blečić, Božidar Mladenović
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1996
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Književna zajednica Zvezdara : Apostrof ; Uroševac : Narodna biblioteka `Jovan Popović`, 1996 (Beograd : MST Gajić)
Fizički opis 130 str., [16] str. s tablama : fotogr. ; 20 cm
Zbirka ǂBiblioteka ǂPutopisna književnost
(broš.)
Napomene O putopisima `Krajina Lazara Sočice` Grigorija Božovića / Milorad R. Blečić, Božidar Mladenović: str. 121-127
O piscu: str. 129-130.
Putopisna proza Grigorija Božovića „Krajina Lazara Sočice“, zabavljena Pivom i Pivljanima, posvedočuje sve vrline i visoku vrednost tog vrsnog pripovedača. Tragajući za geografskim i egzistencijalnim stožerom kraja i ljudi, proničući u predeo, Božović umešno prodire i u duše i duh stamenih planinaca, vazda ruko- vođen uverenjem da literatura, a pogotovu putopis - vid svedočenja i dokumentovanja – mora da bude vezan „za narod i kraj`, za određene ljude i njihovo podneblje. Sazdani sočnim i slikovitim jezikom, prožeti dubokim doživljajem i smislom za bitno kao i za karakterističan detalj, Božovićevi putni zapisi danas se čitaju kao uzbudljivo umetničko svedočenje o gotovo potpuno zgasloj i u međuvremenu iščezloj patrijarhalnoj civilizaciji što je u prostorima Pive, staroj Hercegovini, još opstojala između dva svetska rata. Zahvalnost za vaskrs ove proze dugujemo predanim istraživačima i poklonicima Božovićevog zapretenog majstorstva – priređivačima knjige „Krajina Lazara Sočice“ Miloradu R. Blečiću i Božidaru Mladenoviću (Srba Ignjatović)
Grigorije Božović (Pridvorica, 15. novembra 1880 – Beograd, 4. januara 1945), je bio književnik, profesor prizrenske bogoslovije, jedan od vođa srpskog pokreta u Makedoniji, prvenstveno u Bitoljskom odboru srpske četničke organizacije, a potom i poslanik Narodne skupštine u Skoplju. Imao je rukovodeću ulogu u političkim i nacionalnim poslovima u vreme kada je staroj Srbiji pretila ozbiljna opasnost od Turaka i Arnauta, neposredno pred Balkanske ratove i oslobođenju ovih krajeva.
Grigorije Božović je jedan od značajnijih srpskih međuratnih pisaca. Objavio je četrnaest knjiga, od kojih osam zbirki pripovedaka. Preostale čine putopisi, kraći zapisi o ljudima i krajevima, naknadno sabrani iz Politike, čiji je stalni i ugledni saradnik bio. U književnosti se javlja rano; objavio je priču „U zemlji bez suda“ 1905. godine. Prilog za patriotsko-literarni srpski časopis „Nova iskra“, napisao je iste godine u Moskvi, gde je studirao. U Skoplju je pri Đačkom domu (internatu) pred Drugi svetski rat delovala đačka literarna družina „Grigorije Božović“, nazvana po omiljenom srpskom književniku, njemu u čast.
Početak njegovog rada obeležen je zbirkom Iz Stare Srbije (1908) u izdanju Srpskog književnog glasnika, a kraj Pripovetkama (1940), u izdanju Srpske književne zadruge. On je 1935. godine izdao zbirku pripovedaka Teška iskušenja, a 1939. godine zbirku pripovedaka Pod zakonom – te dve zbirke, uz onu iz 1940, sadrže najvrednije Božovićeve pripovetke. Božovićeve pripovetke su tematski usredsređene na Staru Srbiju (najviše na Kosovo i Metohiju, jednim delom na Makedoniju, pre svega na Bitolj u kojem je službovao). Najznačajnije pripovetke su mu: Čudni podvižnik, Mučnih dana, Tivaidska napast, Kad se carstva mijenjaju, Zlate iz Slatine, Njen sud i Oklopnik bez straha i mane.
MG P34 (N)