ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1994
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

55347) PROGRAM POČINJE U VAŠINGTONU , Uzeir Bećović , Pljevlja 1994 , kraći putopis, mek povez , format 14 x 20 cm , latinica , ilustrovano, 28 strana
Bećovićje rođen 8. aprila 1936 godine u Lever Tari, pored Pljevalja, gdje je završio osnovno školovanje. Gimnaziju je završio u Pljevljima, a potom je više obrazovanje stekao u Zagrebu i Beogradu. Obavljao je značajne funkcije u mnogim društveno-političkim, sportskim i kulturnim organizacijama u Pljevljima, Crnoj Gori i šire.
Radio je na odgovornim dužnostima, a 20 godina je bio direktor Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u Pljevljima.
Bio je predsjednik i član raznih komisija i žirija u oblasti kulture i umjetnosti, član i počasni član mnogih organizacija i udruženja iz oblasti kulture na području bivše Jugoslavije, državne zajednice SCG i Crne Gore. Dobitnik je više od 60 društvenih priznanja i nagrada. Objavio je 25 sa tematikom kulturna baština, prošlost, tragovi, aktivnosti vezane za mlade, putopisi, monografije… Zaslužan je za publikovanje velikog broja književnih prvijenaca mladih autora sa prostora Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Važnija su mu djela: Susreti na Jabuci, Pod zastavom Tita – omladinske radne akcije, Tromeđa bez međa, Pljevlja – tragom vremena, Katalog izdavačke djelatnosti MRZ Pljevlja, Književna riječna Tromeđi, Program počinje u Vašingtonu, Pjesnička riječna izvoru Pive, Tutinski književni susreti, Prelistavanje vremena – odbrana kulturne povezanosti, Prvi vijek pozorišta u Pljevljima, Kulturna panorama Pljevalja (XX vijek), Lever Tara i njeno stanovništvo – monografija, Husein pašina džamija u Pljevljima, Kulturno-prosvjetno društvo Gajret u Pljevljima, a koautor je tek dovršenog djela Kulturna baština Bošnjačko-Muslimanskog stanovništva pljevaljskog kraja.
Tekstovi su mu prevođeni na više stranih jezika. Dao je značajan doprinos na promovisanju kulturnih osobenosti stanovništva koje naseljava pljevaljski kraj i bio je predsjednik Bošnjačko-Muslimanskog kulturnog kruga Pljevlja i član Upravnog odbora Bošnjačkog kulturnog centra Crne Gore. Bio je član Odbora za sanaciju Husein pašine džamije u Pljevljima i zadužen za izradu monografije o Husein pašinoj džamiji, koja je trebalo da bude urađena nakon potpune sanacije.
Aktivno se bavio stručno-naučnim i publicističkim radom.