| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 109
Godina izdanja: 109
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 10 tak recenica podvuceno obicnom garfitnom olovkom, sve osatlo uredno!
Knjiga `Spisi o psihoanalitičkoj tehnici II (1920–1938)` autora Sigmunda Frojda predstavlja ključnu zbirku njegovih kasnijih radova posvećenih praktičnoj primeni i teorijskom uobličavanju psihoanalitičkog metoda. Ovo izdanje je u našem regionu objavljeno 1991. godine u saradnji Društva za teorijsko izučavanje psihoanalitičkog metoda iz Beograda i izdavačke kuće Futura publikacije iz Novog Sada, u okviru stručne biblioteke Cathexis. Knjigu je priredio Dragan Vukotić, dok je prevod sa nemačkog jezika uradio Relja Dražić.Dok se prva knjiga bavi ranim tehničkim pravilima (poput slobodnih asocijacija i transfera), druga knjiga obuhvata Frojdove zrele i pozne radove u kojima on redefiniše domete, prepreke i samu strukturu analitičkog procesa.
Knjiga na svojih 154 strane donosi nekoliko Frojdovih najvažnijih tehničkih i teorijsko-praktičnih eseja:O predistoriji analitičke tehnike (Zur Vorgeschichte der analytischen Technik) – Frojdov osvrt na istorijski razvoj metoda i prelazak sa hipnoze i katarse na slobodne asocijacije.Napomene o teoriji i praksi tumačenja snova (Bemerkungen zur Theorie und Praxis der Traumdeutung) – Dodatna uputstva o tome kako praktično koristiti snove pacijenata tokom seanse, a da se ne naruši tok same analize.Pitanje laičke analize (Die Frage der Laienanalyse) – Veoma važan tekst u kojem Frojd brani stav da psihoanalitičari ne moraju nužno biti lekari (medicinskog obrazovanja), naglašavajući autonomiju psihoanalize kao posebne discipline.Konstrukcije u analizi (Konstruktionen in der Analyse) – Rad koji se bavi ulogom analitičara u rekonstruisanju zaboravljenih ili potisnutih događaja iz pacijentove prošlosti na osnovu tragova i indicija u transferu.Dovršena i beskrajna analiza (Die endliche und die unendliche Analyse) – Jedan od Frojdovih poslednjih i najznačajnijih tehničkih spisa (1937). U njemu on kritički preispituje da li se psihoanaliza ikada može smatrati potpuno završenom ili ona predstavlja trajan proces rada na sebi, analizirajući prirodne otpore i granice terapije.