| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
SV 7
67022) PUTEVI ISTRAŽIVANJA AUTORITARNOSTI , Nebojša Petrović , Zadužbina Andrejević Beograd 2001 , Autor kritički razmatra različite pokušaje koncipiranja autoritarnosti kao psihološke dispozicije, kao i teorijske i metodološke probleme vezane za te pokušaje, sa posebnim osvrtom na empirijsku proveru modela Boba Altemejera.
U prvom delu knjige autor polazi od razmatranja smisla i svrhe istraživanja autoritarnosti i ukazuje na korene i istorijat proučavanja ovog pojma. Zatim ukratko opisuje najuticajnije delo u ovoj oblasti - studiju Autoritarna ličnost i analizira kritike i polemike koje je ona izazvala. Posebna pažnja posvećena je metodološkim i ideološkim kritikama i pokušajima drugih autora, pre svega Ajzenka i Rokiča, da daju drugačiju koncepciju ovog pojma. Nakon toga, autor daje pregled mnogobrojnih pokušaja drugačijeg osmišljavanja pojma autoritarnosti srodnih pojmova.
U drugom delu ove studije detaljno je prikazan model desničarske autoritarnosti koji je razvio Bob Altemejer. Altemejer pod `desničarskom (right wing) autoritarnošću` podrazumeva kovarijaciju tri klastera stavova kod osobe: autoritarnu submisivnost, autoritarnu agresivnost i konvencionalizam.
Za razliku od Berklijske teorije, Altemejer objašnjenje nastanka autoritarnosti i povezanosti navedenih klastera stavova ne nalazi u psihodinamskoj teoriji nego u Bandurinoj teoriji socijalnog učenja. Njegov pristup spada u američku empirističku i pozitivističku tradiciju i tiče se lične dispozicije koja je odgovorna za sklonost ka prihvatanju fašističke ideologije.
Empirijski cilj ovog rada, pored provere same skale bio je specifikacija tri elementa koji čine autoritarnost - proveravanjem koliko je opšta mera autoritarnosti povezana sa submisivnošću prema pojedinim, konkretnim autoritetima; agresivnošću prema pojedinim grupama ljudi i stepenom prihvatanja pojedinih društvenih konvencija.
Rezultati pokazuju da Altemejerova, balansirana skala nije uspela da u našim, specifičnim kulturnim i društveno-političkim uslovima zadrži sve, njoj svojstvene, pozitívne psihometrijske karakteristike. Medutim, pokazalo se da tri klastera stavova objašnjavaju veliki procenat varijanse skale u celini i da su korelacije skale i pojedinih mera submisivnosti, agresivnosti i konvencionalizma uglavnom visoke.
bivši bibliotečki primerak, mek povez, format 15,5 x 23,5 cm , latinica, 105 strana