Jezik: Engleski
ISBN: Ostalo
Autor: Strani
Godina izdanja: Xxx

Manji format lepo očuvana
S2
While the study of psychology has offered little in the way of explaining the creative process, Koestler examines the idea that we are at our most creative when rational thought is suspended--for example, in dreams and trancelike states. All who read The Act of Creation will find it a compelling and illuminating book.
Genres
Psychology
Philosophy
Nonfiction
Art
Science
History
Writing


Arthur Koestler (1905–1983) bio je mađarsko-britanski pisac, esejista i mislilac, poznat po spoju nauke, filozofije i književnosti. Jedno od njegovih najuticajnijih dela je:

⸻

The Act of Creation (1964)

Žanr: filozofija stvaralaštva, psihologija, estetika, teorija humora
Tema: kako nastaje kreativna ideja – u umetnosti, nauci i humoru

⸻

Centralna ideja: bisocijacija

Koestler uvodi pojam bisociation – trenutak u kome se dva nezavisna misaona okvira (matrice) iznenada ukrste.
• u nauci → otkriće
• u umetnosti → originalna forma ili metafora
• u humoru → poenta koja izaziva smeh

Kreativnost nastaje u sudaru različitih ravni mišljenja.

⸻

Tri domena stvaranja

Koestler tvrdi da isti mehanizam stoji iza tri naizgled različite pojave:
1. Humor – nagli prelaz iz ozbiljnog u apsurdno
2. Umetnost – povezivanje emocije i strukture
3. Nauka – sinteza dotad nespojivih ideja

Razlika je u emocionalnom tonu, ne u samom procesu.

⸻

„Aha!“ trenutak

Kreativni čin karakteriše:
• iznenadni uvid
• osećaj nužnosti i jednostavnosti
• kratkotrajno oslobađanje napetosti

Koestler to vidi kao psihološki prelom, a ne postupno zaključivanje.

⸻

Kritika čistog racionalizma
• Čovek ne stvara samo logikom
• Intuicija i nesvesno imaju ključnu ulogu
• Genijalnost nije kvantitativno veći IQ, već kvalitativni skok u povezivanju

⸻

Širi značaj knjige
• uticala na:
• kognitivnu psihologiju
• teorije kreativnosti
• savremene studije inovacija
• često se poredi sa delima:
• C. G. Junga
• Ernsta Gombricha
• Mihály Csíkszentmihályija

⸻

Zašto je knjiga i danas važna?

Jer pokazuje da:

kreativnost nije privilegija genija, već način mišljenja

i da se novo rađa na granici disciplina.