pregleda

Internet generacija: dezorijentisanost dece u digitalnom dobu


Cena:
1.870 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Plaćanje: Pouzećem
Prodavac
TrgovacPravno lice

Delfi_knjizare (4599)

99,72% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7569

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita


Godina izdanja: 2019.
Format - 20 cm
Povez - Mek
Pismo - Latinica
Izdavač: Psihopolis
Autor: Džin Tvengi
EAN: 9788664230483
Oko 2012. godine udeo Amerikanaca koji su imali pametne telefone prešao je 50%. Upravo tada je dr Džin Tvengi, profesor psihologije, nakon nekoliko godina istraživanja američke omladine, uočila i nagle promene u ponašanju i ocionalnom stanju tadašnjih tinejdžera u svim aspektima života. To joj je bio alarm da ozbiljnije istraži generaciju rođenih između 1995. i 2012. godine koju je ona nazvala internet generacijom aj-generacijom (iGen). To je prva generacija koja ne poznaje svet i život bez interneta, formirali su ih pametni telefoni i društvene mreže i generacija su koja je stvarni svet zamenila digitalnim! (njima je prethodila generacija milenijalaca rođenih između 1980 i 1994. godine). A promene su i dobre i loše.

Ozbiljna istraživanja su pokazala da je aj-generacija nesprna za odraslost, ne zanima ih rana samostalnost žele što duže da ostanu u roditeljskoj kući, prezaštićeni i razmaženi produženim detinjstvom fizički su bezbedniji jer su uglavnom u svojoj sobi, uz telefon, nezainteresovani za izlaske i žurke, pa i za seks (dokaz je i manji broj maloletničkih trudnoća), za polaganje vozačkog ispita (ne žele da preuzmu nikakvu odgovornost) i manje su skloni alkoholu (što je dobra vest!). Jednom rečju današnji 18-godišnjaci su kao 15-godišnjaci nekad, a 15-godišnjaci nekad kao današnji 13-godišnjaci što znači da im je ocionalni i socijalni razvoj usporen za tri godine!

Novina je i to što aj-generacija želi i očekuje i psihičku sigurnost (npr. sigurne sobe na univerzitetima gde se mogu povući svaki put kada se na bilo koji način osete psihički povređeni!). Istraživanja pokazuju da su skloni depresiji i da broj samoubistava među njima drastično raste nakon 2011. godine što ukazuje na ozbiljnu krizu njihovog mentalnog zdravlja. Pametni telefoni im omogućavaju da se druže, a da pri tome ne moraju da mrdnu iz svoje sobe. Telefon, samoća, slaba komunikacija sa roditeljima, malo sna čine ih u stvari nesrećnim, očajnim, usamljenim, stidljivim i depresivnim. Zurenje u male ekrane produžilo im je detinjstvo i izolovalo ih od prave ljudske interakcije ocije upoznaju preko otikona, retko ih opažaju na stvarnim ljudskim licima.

Nije sve tako crno pripadnici aj-generacije su tolerantni, imaju novu svest o ravnopravnosti, mentalnom zdravlju i pravima LGBT populacije, praktične su prirode sa urođenim oprezom i imaju zdrave osnove na kojima zasnivaju uspeh, karijera im je važna, žele je brzo i žele da utiču na stvari. Aj-generacija će uskoro biti dominantna i među mladim biznismenima da li su kompanije sprne da prihvate njihove ukuse koji će oblikovati tržište, da li smo svi sprni da prihvatimo njihove političke naklonosti koje će oblikovati izbore i zakonodavstvo

Aj-generacija je stvarni svet zamenila digitalnim i Džin Tvengi upravo ovde vidi najveću opasnost, ali i odgovornost roditelja, nastavnika, vaspitača i svih koji bi morali intervenisati i pokušati postaviti digitalne granice koje bi ih vratile u stvarni svet i život. Ako smognu snage da ispuste telefone i stresu sa sebe sve strahove uspeće. Ipak, razumevanje aj-generacije znači razumevanje budućnosti svih nas.

ŠTA KADA DECA ZAMENE STVARNI SVET ZA VIRTUELNI?
• Kako je nastala internet ili aj-generacija?
• Šta usporava socijalni i ocionalni razvoj mladih?
• Zašto su pametni-telefoni toliko promenili svet mladih?
• Kako virutelna povezanost uništava ocionalnu povezanost u stvarnom životu?
• Digitalna dezorijentacija: usamljenost, nesamopouzdanje, stid, strepnja, depresija
• Šta tu roditelji mogu i moraju da učine?
U SVETU KOJI SE BRZO MENJA, RODITELJI MORAJU BRŽE DA UČE.

Tvengijeva u novoj knjizi analizira fenomen detinjstva prožetog uticaj interneta, što utiče na sve aspekte života moderne dece od društvenih odnosa do mentalnog zdravlja pokazujući da su oni istovreno fizički najsigurnija i psihički najranjivija generacija, zastrašujuće nesprna za odraslost.

Jovana Papan, urednik sajta Detinjarije.com

TROŠKOVI DOSTAVE:

Svi paketi se isporučuju kurirskom službom AKS.
Troškovi dostave su 240 dinara. Rok isporuke je 5 radnih dana.
Porudžbine koje se unapred plaćaju šaljemo odmah nakon evidentiranja uplate.
Porudžbine sa Kupinda ne isporučujemo van granica Republike Srbije.

Predmet: 82897311

Godina izdanja: 2019.
Format - 20 cm
Povez - Mek
Pismo - Latinica
Izdavač: Psihopolis
Autor: Džin Tvengi
EAN: 9788664230483
Oko 2012. godine udeo Amerikanaca koji su imali pametne telefone prešao je 50%. Upravo tada je dr Džin Tvengi, profesor psihologije, nakon nekoliko godina istraživanja američke omladine, uočila i nagle promene u ponašanju i ocionalnom stanju tadašnjih tinejdžera u svim aspektima života. To joj je bio alarm da ozbiljnije istraži generaciju rođenih između 1995. i 2012. godine koju je ona nazvala internet generacijom aj-generacijom (iGen). To je prva generacija koja ne poznaje svet i život bez interneta, formirali su ih pametni telefoni i društvene mreže i generacija su koja je stvarni svet zamenila digitalnim! (njima je prethodila generacija milenijalaca rođenih između 1980 i 1994. godine). A promene su i dobre i loše.

Ozbiljna istraživanja su pokazala da je aj-generacija nesprna za odraslost, ne zanima ih rana samostalnost žele što duže da ostanu u roditeljskoj kući, prezaštićeni i razmaženi produženim detinjstvom fizički su bezbedniji jer su uglavnom u svojoj sobi, uz telefon, nezainteresovani za izlaske i žurke, pa i za seks (dokaz je i manji broj maloletničkih trudnoća), za polaganje vozačkog ispita (ne žele da preuzmu nikakvu odgovornost) i manje su skloni alkoholu (što je dobra vest!). Jednom rečju današnji 18-godišnjaci su kao 15-godišnjaci nekad, a 15-godišnjaci nekad kao današnji 13-godišnjaci što znači da im je ocionalni i socijalni razvoj usporen za tri godine!

Novina je i to što aj-generacija želi i očekuje i psihičku sigurnost (npr. sigurne sobe na univerzitetima gde se mogu povući svaki put kada se na bilo koji način osete psihički povređeni!). Istraživanja pokazuju da su skloni depresiji i da broj samoubistava među njima drastično raste nakon 2011. godine što ukazuje na ozbiljnu krizu njihovog mentalnog zdravlja. Pametni telefoni im omogućavaju da se druže, a da pri tome ne moraju da mrdnu iz svoje sobe. Telefon, samoća, slaba komunikacija sa roditeljima, malo sna čine ih u stvari nesrećnim, očajnim, usamljenim, stidljivim i depresivnim. Zurenje u male ekrane produžilo im je detinjstvo i izolovalo ih od prave ljudske interakcije ocije upoznaju preko otikona, retko ih opažaju na stvarnim ljudskim licima.

Nije sve tako crno pripadnici aj-generacije su tolerantni, imaju novu svest o ravnopravnosti, mentalnom zdravlju i pravima LGBT populacije, praktične su prirode sa urođenim oprezom i imaju zdrave osnove na kojima zasnivaju uspeh, karijera im je važna, žele je brzo i žele da utiču na stvari. Aj-generacija će uskoro biti dominantna i među mladim biznismenima da li su kompanije sprne da prihvate njihove ukuse koji će oblikovati tržište, da li smo svi sprni da prihvatimo njihove političke naklonosti koje će oblikovati izbore i zakonodavstvo

Aj-generacija je stvarni svet zamenila digitalnim i Džin Tvengi upravo ovde vidi najveću opasnost, ali i odgovornost roditelja, nastavnika, vaspitača i svih koji bi morali intervenisati i pokušati postaviti digitalne granice koje bi ih vratile u stvarni svet i život. Ako smognu snage da ispuste telefone i stresu sa sebe sve strahove uspeće. Ipak, razumevanje aj-generacije znači razumevanje budućnosti svih nas.

ŠTA KADA DECA ZAMENE STVARNI SVET ZA VIRTUELNI?
• Kako je nastala internet ili aj-generacija?
• Šta usporava socijalni i ocionalni razvoj mladih?
• Zašto su pametni-telefoni toliko promenili svet mladih?
• Kako virutelna povezanost uništava ocionalnu povezanost u stvarnom životu?
• Digitalna dezorijentacija: usamljenost, nesamopouzdanje, stid, strepnja, depresija
• Šta tu roditelji mogu i moraju da učine?
U SVETU KOJI SE BRZO MENJA, RODITELJI MORAJU BRŽE DA UČE.

Tvengijeva u novoj knjizi analizira fenomen detinjstva prožetog uticaj interneta, što utiče na sve aspekte života moderne dece od društvenih odnosa do mentalnog zdravlja pokazujući da su oni istovreno fizički najsigurnija i psihički najranjivija generacija, zastrašujuće nesprna za odraslost.

Jovana Papan, urednik sajta Detinjarije.com
82897311 Internet generacija: dezorijentisanost dece u digitalnom dobu

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.