| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1989.
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Život protiv smrti: Psihoanalitički smisao povijesti / Norman O. Brown
Zagreb 1989. Tvrd povez, zaštitni omot, 407 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
Brown nudi potpuno drugačije tumačenje Frojda od onog konzervativnog i normativnog koje je dominiralo pedesetih godina 20. veka. On vidi psihoanalizu kao sredstvo za radikalno revizionistički pogled na stanje ljudskog roda.
Polazeći od Frojdovih kasnijih spisa, posebno o nagonu života (Eros) i nagonu smrti (Tanatos), Brown kritikuje civilizaciju koja je zasnovana na neophodnosti represije i potiskivanja.
Autor ističe bogatstvo i obilje nesvesnog uma nasuprot uskoj i ograničenoj `civilizovanoj` svesti. Naglašava centralnost tela, ulogu žudnje (nasuprot spoznaji) i ozbiljno shvata neugodne frojdovske koncepte kao što su kompleks kastracije i analni nagon.
Neki kritičari je smatraju jednim od prvih velikih pokušaja formulisanja `eshatologije imanentnosti` sedamdeset godina nakon Ničea (Nietzschea).
Brown istražuje paralele između psihoanalize i teologije, crpeći revolucionarne teme iz zapadne religiozne misli, naročito mistike tela Jakoba Bemea (Böhme) i Vilijama Blejka (William Blake).
Knjiga je brzo stekla popularnost, naročito među novom generacijom intelektualaca i aktivista koji su u njoj pronašli filozofiju koja je odgovarala njihovim potrebama za slobodom i kritikom društvenih normi.
Često je poređena sa drugim uticajnim delima tog vremena, kao što su `Eros i civilizacija` (Herbert Marcuse) i `Ludilo i civilizacija` (Michel Foucault), deleći slične kritičke ciljeve prema normativnim pristupima psihoanalizi i društvenoj teoriji.
Iako je kasnije sam Brown u nekim delovima knjige izrazio rezerve, pa čak i napisao drugu knjigu (`Ljubavno telo`) da bi zbunio svoje sledbenike i uništio neke od sopstvenih pozicija, `Život protiv smrti` ostaje jedno od ključnih i najvažnijih nefikcionalnih dela 20. veka u sferi psihoanalize i društvene teorije.