Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Odlično stanje
T. Ferguson Rodger
Mowbray R. M.
Psychology in Relation to Medicine
E & S Livingstone Ltd; Third Edition (January 1, 1970)
Zdravstvena psihologija je oblast psihologije koja se bavi proučavanjem uticaja psihičkih stanja i psihičkih procesa, na nastanak i tok organskih bolesti, kao i uticajem telesnih stanja i organskih bolesti na psihički život i psihičko stanje pojedinca. U stvari bavi se proučavanjem međusobnih odnosa psihičko-telesno i telesno-psihičko i delovanjem ovih odnosa na zdravlje pojedinca[1].
Istorijat
Određenje pojma zdravstvene psihologije Uredi
Pojam zdravstvene psihologije se zasniva na biopsihosocijalnom modelu ili pristupu zdravlju, koji se zasniva na mišljenju da su za prevenciju, lečenje i proučavanje bolesti i zdravlja podjednako važni biološki, psihološki i socijalni činioci. Ovaj pristup zdravlju u centar interesa stavlja bolesnog čoveka, pre svega telesno obolelog a ne psihički obolelog pojedinca. On podrazumeva uključenost velikog broja različitih stručnjaka (iz drugih psiholoških, socijalnih, antropoloških i drugih nauka) koji mogu doprineti kvalitetnijem zdravstvenom tretmanu. Po njemu su ljudska bića složeni sistem pa samim tim i bolesti su izazvane međudejstvom velikog broja činioca (virusa, bakterija, verovanja, emocija, ponašanja, stavova, stresa..). Takođe se smatra da je čovek sam odgovoran za svoje zdravlje i ponašanje u bolesti i zdravlju. Naglasak je na aktivnoj ulozi pojedinca u očuvanju zdravlja i lečenju same bolesti. Psihološka stanja nisu samo posledica bolesti već i doprinose njenom nastajanju, naglasak je i na stilu života koji pojedinac vodi a u velikoj meri određuje njegovo zdravstveno stanje (pušenje, prekomerno konzumiranje hrane, nedostatak fizičkih aktivnosti, konzumiranje psihoaktivnih supstanci i slično)[1][2].
U osnovi zdravstvene psihologije je tzv holistički pristup čoveku koji podrazumeva da su ne samo psihičko već i telesno zdravlje i bolest pod uticajem i psiholoških i socijalnih faktora. Danas se zna da je za nastanak bolesti potrebna interakcija različitih faktora: moguća genetska slabost organizma ili predispozicija, prisustvo stresa, ranog učenja i razvojnih konflikata u sadašnjosti kao i lični kapaciteti za prevladavanje stresa.
Problemi kojima se bavi zdravstvena psihologija Uredi
psihološki činioci zdravstvenih rizika
prevencija faktora rizika
načini formiranja pozitivnih oblika zdravstvenog ponašanja
uticaj psihološkog stresa na nastanak i tok bolesti
važnost i problemi u komunikaciji na relaciji zdravstveni radnik – pacijent
problemi vezani za hospitalizaciju dece i odraslih pacijenata (reagovanje pacijenta na bolničko lečenje, prevladavanje stresa u toku hospitalizacije, lečenja, življenja uz novu bolest)
psihološke intervencije u krizi
psihološka priprema bolesnika za dijagnozu i terapiju (u slučaju saznanja da boluju od neke teške somatske bolesti)
problemi pridržavanja pacijenata zdravstvenim savetima
strategije suočavanja sa činjenicom da pacijent boluje od neizlečive bolesti
strategije suočavanja sa smrću
problem eutanazije
psihološke intervencije kod kritičnih zdravstvenih stanja
psihološki načini savladavanja bola, kao i psihološki mehanizmi u nastanku boli i tako dalje[1]
Srodne psihološke discipline Uredi
U cilju lakšeg rešavanja gorenavedenih problema, zdravstvena psihologija koristi saznanja iz oblasti kliničke psihologije , psihopatologije, psihoterapije. Od navedenih disciplina se razlikuje po tome što je zdravstvena psihologija konceptualno šira i usmerena je na psihički zdravu, tzv normalnu populaciju a ne primarno na psihički obolele osobe.