Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Oblast: Hemija
Godina izdanja: Ss
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Fransis Vilijam Aston (engl. Francis William Aston; Birmingem, 1. septembar 1877 — Kembridž, 20. novembar 1945) je bio engleski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa.
Rani radovi
Dobio je 1903. stipendiju za univerzitet u Birmingemu, a proučavajući elektronske cevi otkrio je fenomen poznat kao Astonov tamni prostor.[1] Na poziv Džozefa Džona Tomsona otišao je 1909. u Kavendišovu laboratoriju u Kembridžu i tu je radio na identifikaciji izotopa neona. Uspešno je identifikovao dva izotopa neona. Tokom Prvog svetskog rata radio je za vojsku na izučavanjima efekata atmosferskih uslova na avione.
Otkriće velikog broja izotopa i masenog spektrografa
Proučavanju izotopa vratio se 1919, a koristio je metod elektromagnetskog fokusiranja.[1] Usavršio je maseni spektrometar koji je radio na principu elektromagnetnog fokusiranja. Pomoću toga spektrometra uspeo je da brzo identifikuje 212 od ukupno 287 izotopa, koji se pojavljuju u prirodi. Maseni spektrometar je koristio male razlike u masi dva izotopa da bi ih separisao.
Radom na izotopima došao je i do pravila celog broja, po kome kad se uzme 1/16 mase izotopa kiseonika, tada svi drugi izotopi imaju mase koje su vrlo blizu celih brojeva od 1/16 mase izotopa kiseonika. Aston je nastavio sa istraživanjima, koristeći usavršeniju instrumentaciju sa sve većom preciznošću. Mogao je meriti da mala odstupanja od celih brojeva. Ta odstupanja su kasnije postala izuzetno važna za nuklearnu fiziku i za razumevanje stvaranja energije. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa i za otkriće „pravila celog broja“.