pregleda

Francis W. Aston - Mass spectra and isotopes


Cena:
3.490 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7297)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13662

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Oblast: Hemija
Godina izdanja: Ss
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Fransis Vilijam Aston (engl. Francis William Aston; Birmingem, 1. septembar 1877 — Kembridž, 20. novembar 1945) je bio engleski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa.

Rani radovi
Dobio je 1903. stipendiju za univerzitet u Birmingemu, a proučavajući elektronske cevi otkrio je fenomen poznat kao Astonov tamni prostor.[1] Na poziv Džozefa Džona Tomsona otišao je 1909. u Kavendišovu laboratoriju u Kembridžu i tu je radio na identifikaciji izotopa neona. Uspešno je identifikovao dva izotopa neona. Tokom Prvog svetskog rata radio je za vojsku na izučavanjima efekata atmosferskih uslova na avione.

Otkriće velikog broja izotopa i masenog spektrografa
Proučavanju izotopa vratio se 1919, a koristio je metod elektromagnetskog fokusiranja.[1] Usavršio je maseni spektrometar koji je radio na principu elektromagnetnog fokusiranja. Pomoću toga spektrometra uspeo je da brzo identifikuje 212 od ukupno 287 izotopa, koji se pojavljuju u prirodi. Maseni spektrometar je koristio male razlike u masi dva izotopa da bi ih separisao.

Radom na izotopima došao je i do pravila celog broja, po kome kad se uzme 1/16 mase izotopa kiseonika, tada svi drugi izotopi imaju mase koje su vrlo blizu celih brojeva od 1/16 mase izotopa kiseonika. Aston je nastavio sa istraživanjima, koristeći usavršeniju instrumentaciju sa sve većom preciznošću. Mogao je meriti da mala odstupanja od celih brojeva. Ta odstupanja su kasnije postala izuzetno važna za nuklearnu fiziku i za razumevanje stvaranja energije. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa i za otkriće „pravila celog broja“.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 79970373
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Fransis Vilijam Aston (engl. Francis William Aston; Birmingem, 1. septembar 1877 — Kembridž, 20. novembar 1945) je bio engleski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa.

Rani radovi
Dobio je 1903. stipendiju za univerzitet u Birmingemu, a proučavajući elektronske cevi otkrio je fenomen poznat kao Astonov tamni prostor.[1] Na poziv Džozefa Džona Tomsona otišao je 1909. u Kavendišovu laboratoriju u Kembridžu i tu je radio na identifikaciji izotopa neona. Uspešno je identifikovao dva izotopa neona. Tokom Prvog svetskog rata radio je za vojsku na izučavanjima efekata atmosferskih uslova na avione.

Otkriće velikog broja izotopa i masenog spektrografa
Proučavanju izotopa vratio se 1919, a koristio je metod elektromagnetskog fokusiranja.[1] Usavršio je maseni spektrometar koji je radio na principu elektromagnetnog fokusiranja. Pomoću toga spektrometra uspeo je da brzo identifikuje 212 od ukupno 287 izotopa, koji se pojavljuju u prirodi. Maseni spektrometar je koristio male razlike u masi dva izotopa da bi ih separisao.

Radom na izotopima došao je i do pravila celog broja, po kome kad se uzme 1/16 mase izotopa kiseonika, tada svi drugi izotopi imaju mase koje su vrlo blizu celih brojeva od 1/16 mase izotopa kiseonika. Aston je nastavio sa istraživanjima, koristeći usavršeniju instrumentaciju sa sve većom preciznošću. Mogao je meriti da mala odstupanja od celih brojeva. Ta odstupanja su kasnije postala izuzetno važna za nuklearnu fiziku i za razumevanje stvaranja energije. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1922. za otkriće velikog broja izotopa neradioaktivnih elemenata pomoću masenog spektrografa i za otkriće „pravila celog broja“.
79970373 Francis W. Aston - Mass spectra and isotopes

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.