ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 347
Oblast: Biologija
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Jean Edmond Cyrus Rostand (30. listopada 1894. Pariz - 4. rujna 1977. Ville-d`Avray) bio je francuski biolog, povjesničar znanosti i filozof.

Aktivan kao eksperimentalni biolog, Rostand je postao poznat po svom radu kao znanstveni pisac, te kao filozof i aktivist. Njegov znanstveni rad pokrivao je niz bioloških područja poput embriologije vodozemaca, partenogeneze i teratogeneze, dok se njegovo književno stvaralaštvo proširilo na popularnu znanost, povijest znanosti i filozofiju. Njegov rad na području kriogenike dao je ideju o krionici Robertu Ettingeru.[1] Zanimao se za etiku i moral u biologiji i pisao protiv pseudoznanosti, korištenja znanosti za rat, pisao je protiv rasizma i podržavao ljudsku jednakost i slobodu.[2]

Po njemu je nazvan otok Rostand na Antarktici.

Biografija
Rostand je rođen u Parizu od dramatičara Edmonda Rostanda [3] i pjesnikinje Rosemonde Gérard. Bio je brat romanopisca i dramatičara Mauricea Rostanda [potreban citat] Njegov djed po ocu Eugène Rostand bio je politolog i ekonomist. Obitelj se preselila u Cambo-les-Bains 1900. i Rostand je odrastao s fascinacijom za prirodoslovlje u tom okruženju. Obrazovao se kod kućnih učitelja i čitao djela J. H. Fabrea, Claudea Bernarda i Charlesa Darwina. Zatim je otišao studirati prirodne znanosti na Sveučilištu Sorbonne i diplomirao 1914. godine.

Rostandova biološka istraživanja započela su radom na pedogenezi kod muha, proučavanjima svilenih buba i vretenaca prije nego što je počela raditi na embriologiji kod žaba. Godine 1910. uspio je inducirati partenogenezu u jajima Rana temporaria. Zatim je ispitivao polidaktiliju i njezino izazivanje kemijskim agensima kod žaba te je proučavao očuvanje vitalnosti sperme pomoću glicerina. Također je ispitivao određivanje spola kod žaba. Za svoj rad u biologiji dobio je nagradu Henry de Parville 1934. i nagradu Binoux 1941.

Slijedeći stope svog oca, Rostand je 1959. godine izabran u Académie française.[3]

Rostand je bio aktivan u nekoliko razloga, posebice protiv širenja nuklearnog oružja i smrtne kazne. Agnostik, pokazivao je humanistička uvjerenja. Napisao je nekoliko knjiga o pitanju eugenizma i odgovornosti čovječanstva glede vlastite sudbine i njegovog mjesta u prirodi.[potreban citat]

Rostand se posebno zanimao za povijest znanosti te je posebno istaknuo sporost utvrđivanja znanstvenih činjenica i kako su proizašle iz međudjelovanja brojnih ljudi te istaknuo potrebu za skromnošću, posebice zbog pogrešivosti pojedinih djelatnika. Za svoj rad na popularizaciji znanosti dobio je nagradu Kalinga 1959. godine.[4][5][6][7][8][9]

Rostand je poznat po citatu: `Ubij jednog čovjeka, i ti si ubojica. Ubij milijune ljudi, i ti si osvajač. Ubij ih sve, i ti si Bog` iz Thoughts of a Biolog, 1938.

U predgovoru talijanskog izdanja svog Umjetnog čovjeka iz 1959., Rostand je predvidio umjetnu jajnost, mutaciju spola, nevino rođenje, [10] kao i modifikacije DNK prije i poslije rođenja.

Rostand se 1920. oženio rođakinjom Andrée Mante i imali su sina Françoisa koji je postao matematičar. Nakon 1922. postavio je laboratorij u svom domu u Ville d’Avray i tamo počeo provoditi većinu svojih istraživanja, bez institucionalnih zahtjeva. Nedjeljom bi u svom domu susretao ljude sa širokim spektrom interesa. Preminuo je nakon dugotrajnog lošeg zdravlja kod kuće.