Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Fizika
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Lepo očuvano


Redje u ponudi!


Landau Rumer ŠTA JE TEORIJA RELATIVNOSTI

Školska knjiga, Zagreb, 1985.




SADRŽAJ:
Predgovor
RELATIVNOST NA KOJU SMO NAVIKLI
Ima li svaka tvrdnja smisao?
Desno i lijevo
Je li sada dan ili noć?
Tko je veći?
Relativno izgleda kao apsolutno
Apsolutno se pokazalo relativnim
“Zdrav razum” pokušava protestirati

PROSTOR JE RELATIVAN
Na istom mjestu ili ne?
Kako se zapravo giba tijelo?
Da li su sve točke promatranja ravnopravne?
Mirovanje je nađeno!
Laboratorij koji miruje
Giba li se vlak?
Mirovanje je nepovratno izgubljeno.
Zakon inercije
I brzina je relativna!

TRAGEDIJA SVJETLOSTI
Svietlost se ne širi trenutno
Da li je moguće promijeniti brzinu svetlosti?
Svjetlost i zvuk
Princip relativnosti gibanja kao da je pokoleban
»Svemirski eter«
Stvara se teška situacija
Odluku će donijeti eksperiment
Princip relativnosti slavi pobjedu
Od zla nagore

I VRIJEME SE POKAZALO RELATIVNIM
Postoji li uopće proturječje?
Sjednimo u vlak
Zdrav razum je izvrgnut poruzi
Vrijeme je doživjelo sudbinu prostora
Znanost slavi pobjedu
Brzina ima granica
Ranije i kasnije

SATOVI I RAVNALA SU JOGUNASTI
Sjednimo opet u vlak.
Satovi sistematski kasne
Vremeplov
Putovanje na zvijezdu
Predmeti se skraćuju
Brzine su jogunaste

RAD MIJENJA MASU
Masa
Masa raste.
Koliko stoji gram svjetlosti?

Lav Davidovič Landau (rus. Лев Давидович Ландау; Baku, 22. januar 1908 — Moskva, 2. april 1968) bio je sovjetski fizičar i nobelovac.

Po završetku studija na Lenjingradskom univerzitetu 1929. specijalizuje teorijsku fiziku kod Nilsa Bora u Kopenhagenu. Od 1932. obavlja funkciju šefa grupe za teoriju u Ukrajinskom fizičko-tehničkom institutu, Kijev. Od 1957. postaje šef teorijskog odjeljenja Akademije nauka SSSR (ANSSSR), Moskva. Predaje fiziku na univerzitetima u Moskvi i Harkovu.

Landau se bavio mnogim problemima teorijske fizike, a najviše radi na teoriji kondenzovanog stanja materije. Godine 1936. postavlja teorije kvantnih fluida na niskim temperaturama i termodinamičku teoriju faznih promjena drugog reda. S tim teorijama je uspio da objasni posebno ponašanje tekućeg helijuma. Za ove radove je primio Nobelovu nagradu za fiziku 1962. godine