pregleda

Milan Raspopović STAZAMA NAUKE


Cena:
1.290 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Organizovani transport: 150 din
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Smederevska Palanka,
Smederevska Palanka
Prodavac

Anarh (10443)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 17240

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2021.
Autor: Domaći
Oblast: Matematika
Jezik: Srpski

Školski servis Gajić, Beograd, 2021.
176 strana, tvrd povez, udžbenički format.

Odlično očuvana.


Na čelu Matematičke gimnazije je bio 31 godinu i tri meseca. Iako već uveliko gazi devetu deceniju života, profesor dr Milan O. Raspopović i posle odlaska u penziju, svake godine do pojave korone, bio je prisutan na prijemnom ispitu za upis malih maturanata. Nikada nijednog đaka nije kaznio, niti ukorio. Kaže da su deca naše zlato, samo im treba pokazati pravi put. Sa svojim đacima je u stalnom kontaktu, a nedavno je objavio knjigu `Stazama nauke`, koju je posvetio njima.

U razgovoru za `Novosti` prof. Raspopović kaže da je knjiga svojevrsni spomenar koji su, zapravo, pisali njegovi učenici. Sa kratkim biografijama, gde su i šta rade, prisetili su se gimnazijskih dana i direktora.

Među generacijama mladih matematičara je sto doktora nauka i više od 200 magistara, koji rade na najprestižnijim svetskim univerzitetima - Harvardu, Berkliju, Prinstonu, Stenfordu, Kembridžu, Oksfordu. Tokom profesorske karijere Raspopović se vodio Spenserovim rečima: `Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrebiti da promenite svet`.

Deca su naše zlato. Svako od njih može biti akademik, samo ih treba usmeriti. Moramo ih naučiti da misle i sami otkriju stazu kojom će krenuti - smatra Raspopović. - Samo pitanjima se može doći do velikih rezultata. Umeti saslušati i pravilno komunicirati sa učenikom dok odgovara, umešnost je i zahteva veliku stručnu i pedagošku zrelost. To omogućava i objektivnu ocenu znanja. Nastavnik bi trebalo pažljivo da prati učenikovo izlaganje, tok njegovih misli, da ga povremeno usmerava na pravilan odgovor. Bez grubih reči, konstatacija koje negiraju njegovo znanje, sposobnosti i mogućnosti.

Naš sagovornik smatra da bi njegove kolege trebalo da imaju na umu da je đak dok odgovara opterećen tremom, pa bi komunikacija sa njim trebalo da bude `meka`, topla, suptilna, da podstiče i budi veru u sopstvene mogućnosti.

Među đacima profesora Raspopovića je Ivan Božović, sin čuvenih lekara Saše i akademika Borislava Božovića. Posle studija na PMF, odlazi na Univerzitet Stenford gde se bavi istraživačkim radom. Poslednjih sedam godina je rukovodilac u `Brukhejven` nacionalnoj laboratoriji u NJujorku sa oko 3.000 zaposlenih. Vrednost ove naučne ustanove je više desetina milijardi dolara, a svaki predsednik SAD je u obavezi da je poseti u prvim mesecima po stupanju na dužnost.

NJegov kolega Đorđe Milićević, bio je student generacije na Matematičkom fakultetu, doktorirao na Prinstonu, usavršavao se na poznatim svetskim univerzitetima, trenutno je vanredni profesor na Bryn mawr koledžu, gde je predavala čuvena matematičarka Emi Neter. Kaže da je direktor profesore, đake i maturante tretirao kao članove porodice.

- Nije bilo tih vrata na koja profesor Raspopović ne bi zakucao, ako je to bilo neophodno za đake - napisao je Milićević u knjizi. - Sankcije i ratovi prekinuli su međunarodna takmičenja, u fiskulturnu salu se išlo sa šalom i rukavicima... Ali matematika se učila sa netaknutom ambicijom. Raspopović je bio profesor univerziteta, ali ako bi razgovor sa kozmetičkom firmom, estradnim zvezdama ili kontroverznim privrednicima značio da će u gimnaziji tog meseca biti grejanja, da će nastavnici biti manje gladni ili da će izabrani tim učenika ipak otići na Olimpijadu, profesor je bio, kako bi se reklo, na kolenima. Puno puta.

Nakon doktorata iz nanofizike na ETH u Cirihu, Boris Grbić je prešao u London gde se okrenuo radu u oblasti kvantitativnih finansija. Kako je naveo u knjizi, profesor Raspopović je uvek imao viziju i planove kako da svojim đacima pruži nove mogućnosti za proširenje znanja...

Lično preuzimanje je u Smederevskoj Palanci na adresi koju vam naknadno dostavljam.

Sva komunikacija se obavlja putem Kupindo poruka.

Pod `organizovanim transportom` smatram preporučenu tiskovinu ili paket (kada su kompleti i teže knjige).

Običnu tiskovinu ne šaljem jer nemam dokaz o slanju.

Novi cenovnik Pošte za preporučenu tiskovinu:

- 100g - 250g - 190 dinara
- 250g - 500g - 210 dinara
- 500g - 1kg - 230 dinara
- 1kg - 2kg - 270 dinara

Molim kupce iz inostranstva da me pre kupovine kontaktiraju porukom kako bismo se dogovorili oko uslova uplaćivanja i slanja.

Besplatna poštarina se ne odnosi na slanje u inostranstvo.

Pogledajte i ponudu na:

https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=anarh&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi

Ukoliko i tamo nešto pronađete, platićete preko istog računa i uštedeti na poštarini.



Predmet: 70603965
Školski servis Gajić, Beograd, 2021.
176 strana, tvrd povez, udžbenički format.

Odlično očuvana.


Na čelu Matematičke gimnazije je bio 31 godinu i tri meseca. Iako već uveliko gazi devetu deceniju života, profesor dr Milan O. Raspopović i posle odlaska u penziju, svake godine do pojave korone, bio je prisutan na prijemnom ispitu za upis malih maturanata. Nikada nijednog đaka nije kaznio, niti ukorio. Kaže da su deca naše zlato, samo im treba pokazati pravi put. Sa svojim đacima je u stalnom kontaktu, a nedavno je objavio knjigu `Stazama nauke`, koju je posvetio njima.

U razgovoru za `Novosti` prof. Raspopović kaže da je knjiga svojevrsni spomenar koji su, zapravo, pisali njegovi učenici. Sa kratkim biografijama, gde su i šta rade, prisetili su se gimnazijskih dana i direktora.

Među generacijama mladih matematičara je sto doktora nauka i više od 200 magistara, koji rade na najprestižnijim svetskim univerzitetima - Harvardu, Berkliju, Prinstonu, Stenfordu, Kembridžu, Oksfordu. Tokom profesorske karijere Raspopović se vodio Spenserovim rečima: `Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možete upotrebiti da promenite svet`.

Deca su naše zlato. Svako od njih može biti akademik, samo ih treba usmeriti. Moramo ih naučiti da misle i sami otkriju stazu kojom će krenuti - smatra Raspopović. - Samo pitanjima se može doći do velikih rezultata. Umeti saslušati i pravilno komunicirati sa učenikom dok odgovara, umešnost je i zahteva veliku stručnu i pedagošku zrelost. To omogućava i objektivnu ocenu znanja. Nastavnik bi trebalo pažljivo da prati učenikovo izlaganje, tok njegovih misli, da ga povremeno usmerava na pravilan odgovor. Bez grubih reči, konstatacija koje negiraju njegovo znanje, sposobnosti i mogućnosti.

Naš sagovornik smatra da bi njegove kolege trebalo da imaju na umu da je đak dok odgovara opterećen tremom, pa bi komunikacija sa njim trebalo da bude `meka`, topla, suptilna, da podstiče i budi veru u sopstvene mogućnosti.

Među đacima profesora Raspopovića je Ivan Božović, sin čuvenih lekara Saše i akademika Borislava Božovića. Posle studija na PMF, odlazi na Univerzitet Stenford gde se bavi istraživačkim radom. Poslednjih sedam godina je rukovodilac u `Brukhejven` nacionalnoj laboratoriji u NJujorku sa oko 3.000 zaposlenih. Vrednost ove naučne ustanove je više desetina milijardi dolara, a svaki predsednik SAD je u obavezi da je poseti u prvim mesecima po stupanju na dužnost.

NJegov kolega Đorđe Milićević, bio je student generacije na Matematičkom fakultetu, doktorirao na Prinstonu, usavršavao se na poznatim svetskim univerzitetima, trenutno je vanredni profesor na Bryn mawr koledžu, gde je predavala čuvena matematičarka Emi Neter. Kaže da je direktor profesore, đake i maturante tretirao kao članove porodice.

- Nije bilo tih vrata na koja profesor Raspopović ne bi zakucao, ako je to bilo neophodno za đake - napisao je Milićević u knjizi. - Sankcije i ratovi prekinuli su međunarodna takmičenja, u fiskulturnu salu se išlo sa šalom i rukavicima... Ali matematika se učila sa netaknutom ambicijom. Raspopović je bio profesor univerziteta, ali ako bi razgovor sa kozmetičkom firmom, estradnim zvezdama ili kontroverznim privrednicima značio da će u gimnaziji tog meseca biti grejanja, da će nastavnici biti manje gladni ili da će izabrani tim učenika ipak otići na Olimpijadu, profesor je bio, kako bi se reklo, na kolenima. Puno puta.

Nakon doktorata iz nanofizike na ETH u Cirihu, Boris Grbić je prešao u London gde se okrenuo radu u oblasti kvantitativnih finansija. Kako je naveo u knjizi, profesor Raspopović je uvek imao viziju i planove kako da svojim đacima pruži nove mogućnosti za proširenje znanja...
70603965 Milan Raspopović STAZAMA NAUKE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.