pregleda

Hidrogeologija REMBAS-a / Mr Branko Miladinović


Cena:
600 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

superunuce (8116)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13041

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2000.
Autor: Domaći
Oblast: Geologija
Jezik: Srpski

Beograd 2000. Mek povez sa klapnama, ilustrovano, 111 strana.
Knjiga je odlično očuvana (kao nova).



Ugalj čini glavni oslonac privrede naše zemlje i vodeći je energcntski resurs. S obzirom na ekonomski i privredni značaj koji ima, resavsko-moravski basen u istočnoj Srbiji je bio predmet hidrogeoloških istraživanja sa ciljem sagledavanja uslova ovodnjenosti ležišta uglja.
Ležišta uglja su formirana u veoma složenim geološkim i tektonskim uslovima i to u paleokarstnim depresijama Kučaja i Beljanice, u zoni navlake crvenih permskih peščara i pritom najvećim delom i ispod lokalnih erozionih bazisa.
Usled toga, u pojedinim fazama eksploatacije uglja iz ovog basena, dolazilo je do iznenadnih priliva rudničkih voda koje su povremeno obustavljale proizvodnju (Vlaško polje 1973., Lipov Deo 1980.). Zato je izvršena posebna analiza uticaja karstne izdani koja je formirana u urgonskim krečnjacima kao i same kontaktne zone karbonatnih stena i ugljonosnih miocenskih sedimenata.
Sprovedena istraživanja ukazuju da urgonski krečnjaci u paleoreljefu ležišta uglja, nisu značajnije zahvaćeni savremenim procesom karstifikacije i da su delom zapunjeni sekundarnim ispunama (glinom, crvenicom i dr.). Njihova mala vodoobilnost, ima reperkusije na relativno slabu ovodnjenost razmatranih ležišta uglja. Za period osmatranja 1986-1995., prilivi su iznosili Qsr=3,5 1/s u jami Strmosten, u jami Jelovac 1/s (1994.), u jami Pasuljanske livade Qsr=0,1 l/s (1988-1994.), u jami Senjski Rudnik Qsr=8 l/s (1987-1991.).
Znatno izraženiji uticaj u formiranju priliva rudničkih voda u pojedinim fazama razrade i eksploatacije ležišta uglja, imaju medutim ovodnjene rasedne zone, a u južnim delovima basena (Ravna Reka, Senjski Rudnik) karstifikovani alohtoni jurski krečnjaci koji se nalaze u povlati ugljonosnih miocenskih sedimenata. Rezultati ovih istraživanja, predstavljaju zato bitnu osnovu za realno planiranje investicionih poduhvata, kao i definisanja tehničko-eksploatacionih i drugih faktora, u veoma složenim postupcima planiranja eksploataciji.
Ključne reči:
1. ležište uglja
2. zona navlačenja
3. karstna izdan
4. vodoobilnost zonalnost
5. rudničke vode
6. ovodnjenost ležišta
7. formiranje priliva
8. hidrohemijska
9. metamorfizacija hemijskog sastava

Kontakt preko Kupindo poruka.

Predmet: 69966577
Beograd 2000. Mek povez sa klapnama, ilustrovano, 111 strana.
Knjiga je odlično očuvana (kao nova).



Ugalj čini glavni oslonac privrede naše zemlje i vodeći je energcntski resurs. S obzirom na ekonomski i privredni značaj koji ima, resavsko-moravski basen u istočnoj Srbiji je bio predmet hidrogeoloških istraživanja sa ciljem sagledavanja uslova ovodnjenosti ležišta uglja.
Ležišta uglja su formirana u veoma složenim geološkim i tektonskim uslovima i to u paleokarstnim depresijama Kučaja i Beljanice, u zoni navlake crvenih permskih peščara i pritom najvećim delom i ispod lokalnih erozionih bazisa.
Usled toga, u pojedinim fazama eksploatacije uglja iz ovog basena, dolazilo je do iznenadnih priliva rudničkih voda koje su povremeno obustavljale proizvodnju (Vlaško polje 1973., Lipov Deo 1980.). Zato je izvršena posebna analiza uticaja karstne izdani koja je formirana u urgonskim krečnjacima kao i same kontaktne zone karbonatnih stena i ugljonosnih miocenskih sedimenata.
Sprovedena istraživanja ukazuju da urgonski krečnjaci u paleoreljefu ležišta uglja, nisu značajnije zahvaćeni savremenim procesom karstifikacije i da su delom zapunjeni sekundarnim ispunama (glinom, crvenicom i dr.). Njihova mala vodoobilnost, ima reperkusije na relativno slabu ovodnjenost razmatranih ležišta uglja. Za period osmatranja 1986-1995., prilivi su iznosili Qsr=3,5 1/s u jami Strmosten, u jami Jelovac 1/s (1994.), u jami Pasuljanske livade Qsr=0,1 l/s (1988-1994.), u jami Senjski Rudnik Qsr=8 l/s (1987-1991.).
Znatno izraženiji uticaj u formiranju priliva rudničkih voda u pojedinim fazama razrade i eksploatacije ležišta uglja, imaju medutim ovodnjene rasedne zone, a u južnim delovima basena (Ravna Reka, Senjski Rudnik) karstifikovani alohtoni jurski krečnjaci koji se nalaze u povlati ugljonosnih miocenskih sedimenata. Rezultati ovih istraživanja, predstavljaju zato bitnu osnovu za realno planiranje investicionih poduhvata, kao i definisanja tehničko-eksploatacionih i drugih faktora, u veoma složenim postupcima planiranja eksploataciji.
Ključne reči:
1. ležište uglja
2. zona navlačenja
3. karstna izdan
4. vodoobilnost zonalnost
5. rudničke vode
6. ovodnjenost ležišta
7. formiranje priliva
8. hidrohemijska
9. metamorfizacija hemijskog sastava
69966577 Hidrogeologija REMBAS-a / Mr Branko Miladinović

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.