ISBN: Ostalo
Oblast: Fizika
Godina izdanja: K149
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Znanstvenici su odabrali ovo djelo kao kulturno važno i dio je civilizacijske baze kakvu poznajemo. Ovo djelo je reproducirano iz izvornog artefakta i ostaje što vjernije izvornom djelu. Stoga ćete vidjeti izvorne reference o autorskim pravima, knjižnične marke (budući da je većina tih djela smještena u našim najvažnijim knjižnicama u svijetu) i druge zapise u djelu.

Ovo djelo je u javnoj domeni u Sjedinjenim Američkim Državama, a možda i u drugim zemljama. Unutar Sjedinjenih Država možete slobodno kopirati i distribuirati ovo djelo jer nijedan entitet (pojedinac ili korporacija) nema autorska prava na tijelu djela.

Kao reprodukcija povijesnog artefakta, ovo djelo može sadržavati stranice koje nedostaju ili su zamućene, loše slike, pogrešne oznake itd. Znanstvenici vjeruju i slažemo se da je ovo djelo dovoljno važno da se sačuva, reproducira i učini općenito dostupnim javnost. Cijenimo vašu podršku procesu očuvanja i zahvaljujemo što ste važan dio održavanja ovog znanja živim i relevantnim.

Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1926. godine.

Rane godine
Rođen je u Lilleu, a u Parizu je pohađao École Normale Supérieure, elitnu grande école. Postao je asistent u školi u razdoblju od 1894. do 1897. tijekom kojega je počeo izučavati katodne i X-zrake. Godine 1897. dodijeljen mu je stupanj doktora znanosti (docteur ès sciences). Iste je godine imenovan predavačem fizikalne kemije na Sorboni u Parizu. Profesorom na Sveučilištu postao je 1910. godine, držeći tu poziciju sve do njemačke okupacije Francuske tijekom Drugog svjetskog rata.

Istraživanje
Godine 1895. utvrdio je da su katodne zrake građene od negativno nabijenih čestica. Izračunao je Avogadrov broj pomoću nekoliko metoda te je objasnio solarnu energiju termonukelarnim reakcijama vodika.

Nakon što je Albert Einstein 1905. godine objavio svoja teoretska objašnjenja Brownovog gibanja u uvjetima atoma, Perrin je napravio eksperimentalno istraživanje kako bi testirao i potvrdio Einsteinova predviđanja te je time smirio stoljetno osporavanje Daltonove atomske teorije.

Jean Perrin primio je Nobelovu nagradu za fiziku 1926. godine `za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacijske ravnoteže`. Time je jasno okončana duga borba vezana za fizičko postojanje molekula.

Perrin je autor mnogobrojnih knjiga i znanstvenih radova. Neke od njegovih najznačajnijih publikacija su:

Rayons cathodiques et rayons X
Les Principes
Electrisation de contact
Réalité moléculaire
Matière et Lumière
Lumière et Reaction chimique
Privatni život
Perrin je bio časnik u inženjerskim postrojbama tijekom Prvog svjetskog rata. Kada su Nijemci, 1940. godine, provalili u Francusku, pobjegao je u SAD gdje je, 1942. godine preminuo u New Yorku. Nakon rata, 1948. godine, njegovi su posmrtni ostaci transportirani u Francusku gdje su u Panthéonu sahranjeni.