ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010
Oblast: Biologija
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Školska knjiga Zagreb 2010 strana 529 Uredili: Toni Nikolić, Jasenka Topić i Nina Vuković meki povez bogato ilustrovana jezik hrvatski stanje odlično
Botanički važna područja Hrvatske prema definiciji je „... prirodni ili polu-prirodni lokalitet koji pokazuje izvanredno botaničko bogatstvo i/ili sadržava izniman sastav rijetkih, ugroženih i/ili endemičnih svojta i/ili vegetacije visokog botaničkog značenja`.

Botanički važna područja Hrvatske pokazuju iznimno botaničko bogatstvo, osobit sastav vrsta i staništa. Vrijednost im prelazi državne granice jer takva područja uključuju međunarodni interes da se pronađu i uspješno zaštite. Na njihovo očuvanje obvezuju međunarodne konvencije, nerijetko domaće zakonodavstvo, a to je i moralna obveza svakoga svjesnog pojedinca, dionika prostora, osobito onih koji donose utjecajne mjere i odluke.

U Hrvatskoj je ustanovljeno 94 botanički važnih područja, s ukupnom površinom od 9543 km2, što pokriva 16,86% ukupnoga kopnenog državnog teritorija, i sva su obrađena u ovoj knjizi. Najmanje područje obuhvaća svega 0,022 km2 (Jabuka), a najveće čak 2067 km2 (Velebit), dok 73% IPA zauzima površine do 100 km2. Ukupnim brojem IPA kao i njihovom ukupnom površinom najbogatije su Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

Botanički važna područja Hrvatske, izložena u ovoj iznimnoj knjizi, zapravo su nastavak nastojanja hrvatske botaničke zajednice da pruži konkretan, stručno-znanstveno utemeljen prilog zaštiti bioraznolikosti u nas.

Naime na temelju dostupnih i novoprikupljenih podataka, primjenom jasnih kriterija i ponovljivom metodologijom, određena su područja iznimne biološke i botaničke vrijednosti.

Urednici i autori žele da ta područja dobiju poseban tretman u svrhu očuvanja, bez obzira na to jesu li u već zaštićenim područjima i otprije dobro poznata ili su na drugim lokacijama, pa će njihovo uvrštenje možda iznenaditi žitelje i druge dionike tih prostora.

Ovaj rad kumulira brojne podatke prikupljane u dugom razdoblju, no njegova je kakvoća istodobno i odraz stanja u biologiji i botanici te drugih ograničavajućih čimbenika. S jedne strane tu su sjajni rezultati djelomičnih inventarizacija bioraznolikosti, provedeni u posljednjem desetljeću, rada na kartiranju staništa u Hrvatskoj, mnogih radnja provedenih u zaštiti, kad su brojni nacionalni i internacionalni projekti znatno upotpunili naše spoznaje. (Iz predgovora)