ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1991
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

Nekorišćeno, retko u ponudi.

Autor - osoba Čolaković, Enver
Naslov Lokljani ; Iz Bosne o Bosni / Enver Čolaković ; [pogovor Zlatan Čolaković]
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik hrvatski
Godina 1991
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Islamska zajednica, 1991 (Čakovec : `Zrinski`)
Fizički opis 318 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Čolaković, Zlatan (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMuslimanski život ; knj. 2
(Pl.)
Napomene Tiraž 5.000
Str. 297-305: Dnevnički zapisi Envera Čolakovića o Lokljanima i pripovijetkama / Zlatan Čolaković
Str. 317-318: Bilješka o piscu / Zlatan Čolaković
Rječnik manje poznatih riječi: str. 307-316
Predmetne odrednice Čolaković, Enver -- Lokljani – pripovetke

Ciklus pripovijedaka Envera Čolakovića Lokljani nastajao je u periodu dugom skoro dvadeset godina. Naime, prve tri pripovijetke Bajram, Buđenje i Lokljani objavljene su između 1936. i 1939. u časopisima, a ostalih sedam pripovijedaka Čolaković piše, prema njegovim dnevničkim zapisima, 1953. i 1954. godine. Bilo je to vrijeme diktature proletarijata i zabrane objavljivanja rukopisa autora nagrađenog nagradom za najbolji hrvatski roman (Legenda o Ali-paši) Matice hrvatske 1943. godine. Iako je imao obećanja iz Sarajeva da će pripovijetke biti objavljene, Lokljani će izaći iz štampe tek petnaest godina nakon autorove smrti, 1991. godine.

Enver Čolaković bio je bosanskohercegovački prozaik, pjesnik i prevodilac. Prevodio je s mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao je i stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik. Najpoznatiji je po svom romanu Legenda o Ali-paši iz 1944.
Rođen je 27. maja 1913. u Budimpešti od oca Vejsilbega i majke Ilone Mednyanszki, Mađarice. Prve godine života proveo je selio se sa roditeljima različitim krajevima regije. Nakon Prvog svjetskog rata s porodicom se nastanio u Sarajevu. Studirao je matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpešti, a 1959. diplomirao je historiju u Zagrebu. Pisati je počeo kao dječak, i to na dva jezika: bosanskom i mađarskom. Između 1931. i 1939. pisao je na mađarskom i njemačkom jeziku. U tom periodu objavljuje svoja najranija djela, razne pjesme, pripovijetke, eseje i prepjeve s drugih jezika. Drugi svjetski rat provodi u Sarajevu, gdje nastavlja s objavljivanjem pripovjedaka i eseja. Između 1939. i 1945. objavio je dvadesetak pripovijedaka i novela, kratki roman Mujića Hanka, te niz eseja i prikaza.
Osim najvažnijeg djela iz tog perioda, romana Legenda o Ali-paši, Čolaković 1942. završava i autobiografsko djelo Knjiga majci, u kojem otvoreno ističe svoje antifašističko opredjeljenje iako će poslije biti proganjan i pritvaran, a u njemu opisuje savremena četnička, ustaška i okupatorska zvjerstva nad narodom, progone Jevreja, Srba i zatiranje muslimanskih sela.
Nakon što su mu 1944. poginuli roditelji u bombardiranju Sarajeva, seli se u Zagreb, gdje ostaje do smrti. Iste godine na poziv Ante Pavelića prihvata poziciju atašea za kulturu pri poslanstvu Nezavisne Države Hrvatske u Mađarskoj, te odlazi u Budimpeštu, odakle se vraća sa slomom pronacističke vlasti u toj zemlji. Po završetku rata nove jugoslavenske vlasti privodile su ga nekoliko puta, ali optužnica nije podignuta, pa je veoma brzo pušten. Nakon rata anonimno objavljuje prijevode djela Ervina Šinke s mađarskog (tri romana, knjige pripovjedaka i brojnih eseja). Četvrt stoljeća kasnije izašlo je drugo izdanje njegovog romana (1970). Iza Čolakovića je ostalo mnogo djela u rukopisu: pet romana, više zbirki novela i pripovjedaka, brojne knjige poezije i prijevoda te dnevnici.
Umro je 18. augusta 1976. od posljedica srčanog udara.
U njegovu čast danas jedna ulica u Sarajevu nosi njegovo ime, kao i nekoliko osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
Bibliografija
Legenda o Ali-paši, Zagreb, 1944, 1970, 1989; Sarajevo 1991, 1997, 1998.
Moja žena krpi čarape, salonska komedija, 1943.
Mali svijet, Zagreb, 1991.
Gyula Illyés, Poezija, Zagreb, 1971.
Zoltán Csuka, Moje dvije domovine, Sarajevo, 1972.
Zoltán Csuka, Poezija, Zagreb, 1975.
Zlatna knjiga mađarske poezije, Zagreb, 1978.
Izabrane pjesme, Zagreb, 1990.
Lokljani. Iz Bosne o Bosni, Zagreb, 1991.
Bosni, Zagreb, 1998.
Pismo majci, Sarajevo, 2013.
Nagrade
Nagrada Matice hrvatske za najbolji roman (1943 – Legenda o Ali-paši)
Plaketa Društva pisaca Mađarske Pro Litteris Hungaricis, Petőfi za prevodilački rad s mađarskog i njemačkog jezika
Plaketa i visoko odlikovanje predsjednika Republike Austrije – Austrijski Križ časti za nauku i umjetnost I reda (1970)

MG25 (N)