Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

NOSAČ SAMUEL MIRJAMINA KOSA - ISAK SAMOKOVLIJA


KRATAK SADRŽAJ:

Djevojčica Mirjama je imala dugu plavu kosu, ali svo vrijeme je provodila u kući jer su je druga djeca ismijavala i tukla zbog plave kose i što su je roditelji njegovali i sređivali. Gledajući kroz prozor, Mirjamina želja da se igra sa vršnjacima je rasla, da s njima pravi kolačiće od pijeska. Što je i učinila, izašla je vani da se igra sa djecom, a oni su je opet počeli ismijavati i govoriti joj: `bebo, plava koza`.
Mirjama je dobila temperaturu, počela joj je opadati divna plava kosa pa su joj glavu omotali maramom. Djevojčica se nadala da će joj narasti ponovo kosa, ali ovaj put crna kosa kao u ostale jevrejske djece. Kada je malo ozdravila, pozvala je svu djecu u svoj vrt da se igraju, govorila im je da će joj je narasla crna kosa. Kada je sva uzbuđena skinula maramu, djeca su vidjela da joj je opet izrasla plava kosa. Djeca su se razišla iz avlije a Mirjama je ostala sama u suzama.


TEMA DJELA: Mirjamina želja da bude kao ostala djeca da bi bila prihvaćena.

POUKA: Trebamo poštovati druge ljude, i ne dijeliti ih po fizičkim osobinama i porijeklu, vec na dobre i zle.

VRIJEME RADNJE: Neodređeno, ali tema ove priče je aktuelna svakodnevno.

MJESTO RADNJE: Mirjamino selo.

LIKOVI: Mirjama, Mačoro, majka, Avram.

GLAVNI LIK: Mirjama.

SVETLOST SARAJEVO 1967
167 str

BILJEŠKA O PISCU:

Isak Samokovlija je poznati bosanskohercegovački književnik, autor djela sa bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. septembra 1889. godine, u porodici sefardskih (španskih) jevreja. Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Svoju prvu pripovjetku `Rafina avlija` objavljuje 1927. godine, a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki `Od proljeća do proljeća`, u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

U proljeće 1945. godine, uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje. Po završetku Drugog svjetskog rata držao je razne pozicije u bosanskohercegovačkim i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis `Brazda` od 1948. do 1951. godine, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću `Svjetlost`. Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač poslije Kočića.

Isak Samokovlija umro je 15. januara 1955. godine, u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića. Njegova najpoznatija djela su: `Od proljeća do proljeća` 1929.; `Nosač Samuel`, 1946.; `Solomunovo slovo`, 1949.; `Hanka` (drama); `Plava Jevrejka` (drama); `On je lud` (drama); `Fuzija` (drama); `Tragom života`; `Đerdan`; i `Priča o radostima`.


K.D.S. O. + K. 6