| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 2004
ISBN: 86-7738-002-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Ideja Republikanskog Ustava Ernst Kasirer P 112 /2026
Ernst Kasirer autor Prevodilac: Danilo N. Basta.
Izdavač: Dosije (Beograd), edicija Parerga. 2004.g ISBN 86-7738-002-7 TEŽINA 200 grama
• Povez broš, 155 stranica.LATINICA , 20 cm , težina knjige 250 grama
stanje knjige nekorištena
Ideja republikanskog ustava (nem. Die Idee der republikanischen Verfassung) je delo nemačkog filozofa Ernsta Kasirera, zasnovano na govoru održanom 11. avgusta 1928. godine povodom proslave ustava Vajmarske republike.
Sadržaj knjige
Pored naslovnog teksta, srpsko izdanje obuhvata i dodatne eseje i priloge:
• Preobražaj nastrojenosti prema državi i teorije države u nemačkoj istoriji
• O suštini i postanku prirodnog prava
• Problem Žan Žak Ruso
• Beleška o autoru (Danilo Basta)
Kasirerov pristup ustavu i republici nije strogo pravni, već filozofski i kulturno-istorijski, gde on povezuje savremeni politički trenutak sa tradicijom nemačkog idealizma i prosvetiteljstva.
Ključne ideje dela
• Ustav kao kulturni i moralni čin: Kasirer odbacuje shvatanje da je ustav samo puki formalno-pravni dokument ili proizvod političkog kompromisa. Za njega je republikanski ustav izraz moralne volje i svesti jednog naroda, postignuće u procesu samovaspitanja čovečanstva ka slobodi.
• Sinteza prosvetiteljstva i nemačkog idealizma: Glavna Kasirerova teza jeste da Vajmarski ustav nije uvezen ili nametnut model, već da direktno izvire iz duboke nemačke intelektualne tradicije. On spaja ideje Imanuela Kanta (ideja uma, autonomije i večnog mira) i Johana Gotfrida Herdera (ideja o razvoju čovečnosti kroz kulturu i obrazovanje).
• Od podanika do građanina: U duhu Kantove filozofije, Kasirer ističe prelazak sa principa autoritarnog vladara (obaveza pokoravanja) na princip autentične republike (obaveza samoodgovornosti). Građanin u republici nije pasivni objekat vlasti, već aktivni subjekat koji kroz zakone koje sam donosi ostvaruje svoju slobodu.
• Kritika političkog skepticizma i fatalizma: Govor je održan u vreme duboke krize i polarizacije nemačkog društva, kada su jačali desni i levi radikalizmi. Kasirer je direktno kritikovao intelektualni pesimizam i nacionalističke mitove, braneći racionalne institucije republike kao jedini garant individualne i kolektivne slobode.
Društveno-istorijski kontekst i značaj
Kao rektor Univerziteta u Hamburgu (što je postao ubrzo nakon ovog govora, 1929. godine, kao jedan od prvih Jevreja na toj poziciji u Nemačkoj), Kasirer je ovim istupom preuzeo ulogu „ustavnog patriote“. Pokušao je da pruži intelektualni i filozofski legitimitet republici kojoj je očajnički nedostajala emotivna i kulturna podrška tadašnje elite i građanstva.
Njegova vizija republikanizma naglašava da stabilna demokratija ne počiva samo na institucijama, već na deljenim kulturnim i etičkim vrednostima njenih građana.