| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1939
Autor: Domaći
ISBN: klasična monografija iz oblasti jugoslovenskog krivičnog procesnog prava iz perioda Kraljevine Jugoslavije. Ova monografija se i danas smatra vrednom istorijsko-pravnom građom za sve koji istražuju razvoj instituta žalbe i vanrednih pravnih lekova na naši
Jezik: Srpski
Problem Pravnih Lekova u Krivičnom Pravu dr.J.Kulaš 1939.g P 052/2026
autor dr Josip Kulaš
klasična monografija iz oblasti jugoslovenskog krivičnog procesnog prava iz perioda Kraljevine Jugoslavije.
Ova monografija se i danas smatra vrednom istorijsko-pravnom građom za sve koji istražuju razvoj instituta žalbe i vanrednih pravnih lekova na našim prostorima.
štamparija Mlada Srbija Beograd 1939.g
pvez broš-naknadno karton ispod korica,ćirilica,222. strane,format 2 cm, težina knjige340 grama
stanje knjige,-posveta autora na predlisku, nema ispisivanja,korice ojačane -karton, čelo i rubovi korica presvučeni platnenom trakom-sada stabilnija na korišćenje
Delo `Problem pravnih lekova u krivičnom pravu` čiji je autor dr Josip Kulaš, objavljeno je 1939. godine u Beogradu. Reč je o izuzetno značajnoj, klasičnoj monografiji iz oblasti jugoslovenskog krivičnog procesnog prava iz perioda Kraljevine Jugoslavije.
Iste godine kada je objavljena, u uglednom časopisu Arhiv za pravne i društvene nauke, prikaz ove knjige objavio je još jedan kasniji velikan naše pravne nauke, dr Tihomir Vasiljević.
Ključni doprinos i teorijski stavovi dr Kulaša
U ovoj monografiji, dr Kulaš se bavio fundamentalnim pitanjima teorije pravnih lekova, preispitujući njihovu prirodu, klasifikaciju i svrhu u tadašnjem krivičnoprocesnom sistemu. Iz njegove analize izdvajaju se sledeći važni aspekti:
• Uža definicija pravnih lekova: Dr Kulaš je u jugoslovenskoj pravnoj nauci ostao upamćen po striktnom definisanju instituta. On je zastupao stav da u pravne lekove u užem smislu spadaju isključivo žalba, priziv (bilo potpuni ili nepotpuni) i revizija.
• Razgraničenje od drugih procesnih sredstava: Za razliku od nekih savremenika koji su sve oblike pobijanja odluka svrstavali pod isti pojam, Kulaš je pravio jasnu teorijsku razliku između redovnih pravnih lekova i drugih instituta (poput ponavljanja postupka ili prigovora protiv optužnice), čime je postavio čvršće dogmatske osnove za razvoj KPP-a (Krivičnog procesnog prava) na ovim prostorima.
• Kontekst vremena (ZKP iz 1929): Rad je direktno analizirao probleme primene u praksi tadašnjeg revolucionarnog Zakonika o sudskom postupku u krivičnim delima Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine, težeći da uskladi domaća rešenja sa tada najmodernijim evropskim (prvenstveno austrijskim i nemačkim) teorijskim modelima.
Ova knjiga se i danas citira u doktorskim disertacijama i naučnim radovima na pravnim fakultetima u regionu kada se analizira istorijski razvoj i teorijska priroda pravnih lekova u krivičnom postupku.
(Zanimljivost: Iste, 1939. godine, dr Josip Kulaš je u Beogradu objavio još jedan zapažen kraći rad pod naslovom `Krivična odgovornost lekara i nadrilekara`.
Ova studija se bavila fundamentalnim i u to vreme veoma aktuelnim pitanjima teorije pravnih lekova, naročito nakon donošenja jedinstvenog Zakonika o sudskom postupku u krivičnim stvarima za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1929. godine.
Ključni kontekst i značaj dela:
• Teorijski osvrt: Rad dr Kulaša detaljno analizira pravnu prirodu, opravdanost, klasifikaciju i sistemske probleme koji prate institute pravnih lekova (žalbe, prizive i vanredne pravne lekove) u krivičnom postupku.
• Prikaz i recepcija u struci: Koliko je ovo delo bilo zapaženo u pravnim krugovima tog doba svedoči i činjenica da je opsežan prikaz ove knjige objavljen u tadašnjem eminentnom stručnom časopisu „Arhiv za pravne i društvene nauke“ (knjiga 56, sveska 2 iz 1939. godine). Recenziju i kritički prikaz Kulašove knjige napisao je dr Tihomir Vasiljević, koji je i sam kasnije postao jedan od najvećih autoriteta jugoslovenskog krivičnog procesnog prava.
• Uporednopravni aspekt: Autori tog perioda, uključujući dr Kulaša (koji je u stručnoj javnosti objavljivao i radove na temu reformi krivičnog postupka u Evropi, poput Nemačke), u svojim radovima su intenzivno upoređivali domaća rešenja sa francuskim, nemačkim i austrijskim modelima, težeći da usklade teoriju i praksu domaćih sudova.
Ključni doprinos i teorijski stavovi dr Josipa Kulaša
U ovoj studiji, dr Kulaš se bavio fundamentalnim pitanjima funkcije, prirode i klasifikacije pravnih lekova u krivičnom postupku, rešavajući tadašnje teorijske dileme koje su i danas aktuelne:
• Restriktivno (uže) shvatanje pravnih lekova: Kulaš je postavio strogu granicu između pravnih lekova u užem i širem smislu. Prema njegovoj teoriji, u prave pravne lekove (u užem smislu) spadaju isključivo: žalba, priziv (potpuni i nepotpuni) i revizija.
• Pravni lekovi vs. Pravna pomagala: Za razliku od nekih tadašnjih teoretičara (poput M. Dolenca) koji su vanredne institute poput ponavljanja postupka ili prigovora protiv optužnice nazivali „pravnim pomagalima“, Kulaš je insistirao na jasnoj procesnoj distinkciji zasnovanoj na tome da li se napada nepravnosnažna ili pravnosnažna odluka, kao i ko i pod kojim uslovima može pokrenuti postupak.
• Dilema o ponavljanju postupka: U periodu kada je knjiga pisana, u jugoslovenskoj pravnoj nauci vodila se velika debata o prirodi ponavljanja postupka. Dok su jedni ovaj institut svrstavali u neregularne lekove (B. Marković) ili vanredne pravne lekove (Henigsberg i Čubinski), Kulaševa studija je pomogla da se kristališe moderna podela na redovne (protiv nepravnosnažnih) i vanredne pravne lekove (protiv pravnosnažnih odluka).
Istorijski i pravni kontekst (1939)
Knjiga je izdata u specifičnom trenutku, tačno deset godina nakon donošenja prvog jedinstvenog Zakonika o sudskom krivičnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine. Kulaševa monografija je zapravo predstavljala kritičku analizu i teorijsku rekapitulaciju prve decenije primene tog zakonika u praksi, s posebnim osvrtom na to kako su rešenja iz austrijskog i nemačkog prava uticala na domaći procesni sistem.
Ovo delo se i danas citira u doktorskim disertacijama i naučnim radovima na pravnim fakultetima u regionu kada se analizira istorijski razvoj i teorijska geneza vanrednih i redovnih pravnih lekova na Balkanu.