| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1938
Autor: Domaći
ISBN: Motiv i njegov značaj u krivičnom pravu i Jugoslovenskom krivičnom zakoniku autor Strahinja M. Subotić
Jezik: Srpski
Motiv i njegov značaj u krivičnom pravu Strahinja Subotić 1938.g P025/2026
Motiv i njegov značaj u krivičnom pravu i Jugoslovenskom krivičnom zakoniku
autor Strahinja M. Subotić težina knjige 600.grama
izdanje Pravni fakultet u Subotici,štamparija,,Natošević,,Novi Sad 1938.g
stanje knjige-vrlo dobro očuvana-nema ispisivanja
povez broš-naknadno korice ojačane kartonom ispod, ćirilica,267.strana, format 24 cm, težina knjige 600.grama
Knjiga „Motiv i njegov značaj u krivičnom pravu”, autora Strahinje M. Subotića, predstavlja izuzetno važno naučno delo i doktorsku disertaciju odbranjenu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, objavljenu 1938. godine (u nekim bibliografskim izvorima se vodi i pod 1939. godinom).
Ova monografija je nastala u periodu kada se jugoslovenska pravna nauka intenzivno bavila tumačenjem i primenom tada relativno novog Krivičnog zakonika Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine.
Ključne teze i naučni doprinos dela
Subotić u svom radu detaljno analizira pojam motiva sa psihološkog, kriminološkog i krivičnopravnog aspekta. Njegov pristup je bio pod snažnim uticajem tadašnje sociološke i kriminološke škole krivičnog prava, koja je, za razliku od klasične škole, fokus pomerala sa samog dela na ličnost učinioca.
Glavni doprinosi ove studije obuhvataju:
• Određenje pojma motiva: Subotić se suprotstavljao isključivo materijalnom ili uskom tumačenju pobuda. Na primer, kada govori o koristoljublju (kao jednom od najčešćih motiva), on ga ne definiše samo kao težnju za pukom „imovinskom koristi“, već ga širi na psihološki nivo, opisujući ga kao „bezobzirnu egoističku težnju“ i specifičnu „karakternu crtu ličnosti“.
• Razgraničenje namere (dolus) i motiva: Dok je namera svesni element uočen u samom aktu donošenja odluke da se delo izvrši, motiv je unutrašnji pokretač, duboki psihološki uzrok i „zašto“ iza nečijeg ponašanja. Namera je nužna za postojanje krivičnog dela, dok motiv osvetljava ličnost izvršioca.
• Značaj za odmeravanje kazne: Subotić je dokazivao da motiv mora imati presudnu ulogu prilikom individualizacije kazne. Sud ne može pravedno kazniti izvršioca ako ne razume pobude iz kojih je delo učinjeno (npr. da li je ubistvo izvršeno iz niske pobude poput krvne osvete ili iz samilosti).
• Klasifikacija dela u Zakoniku iz 1929: Autor je analizirao kako je tadašnje jugoslovensko zakonodavstvo integrisalo motiv u zakonska bića pojedinih krivičnih dela – bilo kao kvalifikatornu okolnost (koja delo čini težim), bilo kao privilegujuću (koja delo čini lakšim).
O autoru
Strahinja M. Subotić je bio ugledni pravnik, sudija i advokat. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu upravo sa ovom temom, svrstavajući se među autore koji su postavili temelje moderne jugoslovenske i srpske kriminologije i teorije krivičnog prava.