| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
»Urbanistički zakoni južnoslovenskih zemalja«, treća je zbirka urbanističkog zakonodavstva u nas, a druga knjiga, na istu temu, Dušana Pajovića, neumornog pregaoca u sferi zakonodavstva iz oblasti planiranja i uređenja prostora i urbanizma.
Autor za svoju knjigu kaže da je ona »sažet prikaz« evolucije urbanističkog zakonodavstva Južnoslovenskih zemalja od prvih početaka njegovog razvoja.
Početak razvoja urbanističkog zakonodavstva na ovim prostorima autor prati kroz vreme i prostor, polazeći od pretpostavke da se ono ne može posmatrati ni vremenski ograničeno, niti prostorno izolovano na današnji »državni prostor« sadašnjih južnoslovenskih zemalja, ne dozvoljavajući ni sebi ni nama »pravo na zaborav« i na argumentovan način nas uverava da su koreni urbanističkog zakonodavstva duboko u klasičnom rimskom pravu, da mu je priroda helenistička, ali da se ne može zanemariti ni uloga Grka u tim korenima.
Pajović posmatra razvoj urbanističkog zakonodavstva južnoslovenskih zemalja u tri vremenska perioda i to: do nastanka prve zajedničke države; period do i posle ujednačavanja urbanističkog zakonodavstva u zajedničkoj državi (1931.) do okončanja Drugog svetskog rata; i period u XX veku do nestanka zajedničke države.
U veoma iscrpnoj i sistematičnoj analizi urbanističkog zakonodavstva u periodu od Drugog svetskog rata do raspada zajedničke države, autor i kritički, ali argumentovano ukazuje na manjkavost tog zakonodavstva u tadašnjoj Jugoslaviji, prepoznajući tri karakteristična momenta: parcijalno pravno obuhvatanje prostornih fenomena tradicionalnim pravnim granama; prevlast tradicionalne zakonodavne politike koja ne shvata kompleksnu pravnu prirodu prostora i prevlast partikulturnog zakonodavstva.
Komparativnim sagledavanjem iz čega su izvedena i odgovarajuća naučna uopštavanja, Pajović nas upoznaje sa urbanističkim zakonodavstvom novonastalih država na tlu bivše Jugoslavije.
Drugi deo knjige predstavlja zbirku važećih urbanističkih zakona država nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije, datih na jeziku i pismu na kome su zvanično objavljeni, sa objašnjenjima uz pojedine članove zakona koji se odnose na najznačajnija pitanja i upućivanja na podzakonske akte, te na komentare tamo gde je to, po oceni autora, bilo neophodno.
Na kraju knjige u posebnom dodatku dat je uporedni detaljni registar sadržine zakona, po delovima i članovima, kako sam autor kaže »kao neophodni instrumentarij za dalja upoređivanja i istraživanja«.