Godina izdanja: 2001
ISBN: 86-7268-017-0
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Naš dom = L`Age d`Homme 2001 165 strana

odlična očuvanost

U studiji „Apsolutna i ublažena pravda u Eshilovoj Orestiji“ autori analiziraju razvoj pojma pravde u Eshilovoj trilogiji Orestija, pokazujući prelaz sa arhaične, apsolutne pravde ka institucionalizovanoj, ublaženoj pravdi.

U prvim delovima trilogije (posebno u Agamemnonu i Žrtvoprinosnicama) pravda se ostvaruje kroz ličnu osvetu i zakon krvne krivice. Ovaj oblik pravde je apsolutan, neumoljiv i zatvoren u krug nasilja: zločin rađa zločin.

U završnom delu, Eumenide, dolazi do prelomnog trenutka – osnivanja Areopaga, suda koji preuzima ulogu presuđivanja. Pravda se više ne ostvaruje kroz osvetu, već kroz razumno odlučivanje, kompromis i zakon. Ovaj oblik pravde je „ublažen“, jer uzima u obzir:

okolnosti dela

sukobljene dužnosti

ljudsku ograničenost

Autori ističu da Eshil ne negira božanski poredak, već ga preoblikuje: bogovi (posebno Atina) postaju garanti razuma i zakona, a ne slepe kazne. Time se pravda humanizuje i postaje temelj polisa i demokratije.

Centralna teza studije jeste da Orestija prikazuje civilizacijski prelaz iz mita u pravo.

STRUKTURALNI PRIKAZ

1. Polazni teorijski okvir

Orestija kao drama o pravdi, ne samo o krivici

pravda kao istorijska i društvena kategorija

sukob starog i novog poretka

Autori povezuju tragediju sa razvojem pravne svesti u antičkoj Grčkoj.

2. Apsolutna pravda
Osnovne karakteristike:

zasnovana na osveti

bez mogućnosti oproštaja

neumoljiva i ciklična

sprovode je:

Erinije

zakon krvi

U Orestiji:

Klitemnestra ubija Agamemnona

Orest ubija Klitemnestru

svaki čin se opravdava „pravdom“

Pravda je jednaka nasilju.

3. Problem sukobljenih dužnosti

sin mora osvetiti oca

ali ne sme ubiti majku

svaka odluka je krivica

Apsolutna pravda ne može rešiti moralni paradoks.

4. Prelaz ka ublaženoj pravdi
Ključni momenat:

uvođenje suda Areopaga u Eumenidama

Nova pravda:

javna, a ne privatna

racionalna, a ne instinktivna

zasnovana na raspravi i glasanju

Presuda ne ukida krivicu, ali prekida lanac osvete.

5. Uloga bogova

Apolon: zaštitnik stare muške linije

Erinije: čuvari arhaičnog poretka

Atina: simbol razuma i kompromisa

Bogovi više ne sude silom, već legitimišu zakon.

6. Ublažena pravda kao temelj poretka

pravda postaje:

društvena institucija

oslonac zajednice

nasilje se transformiše u pravo

Orestija opravdava postanak pravne države.

7. Filozofsko-pravni zaključci autora

apsolutna pravda vodi u destrukciju

ublažena pravda omogućava opstanak zajednice

pravo je kompromis između:

istine

pravde

mira

Savršena pravda ne postoji u ljudskom svetu.

Studija „Apsolutna i ublažena pravda u Eshilovoj Orestiji“ pokazuje da Eshilova trilogija prikazuje prelaz sa arhaične pravde osvete na institucionalizovanu pravdu zakona. Autori ističu da se uvođenjem suda Areopaga pravda humanizuje, prekida se krug nasilja i postavlja temelj političkog i pravnog poretka. Orestija se tumači kao drama nastanka prava i civilizacije.