Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
Securitas res publica : kratka istorija bezbednosti / Boris Kršev
Vrsta građe naučna monografija
Jezik srpski
Godina 2017
Novi Sad : Prometej, 2017 (Novi Sad : Tampograf)
Fizički opis 391 str. ; 25 cm
Zbirka Biblioteka Istorija / Prometej, Novi Sad
ISBN 978-86-515-1278-3 (karton)
Napomene Tiraž 300
Slika autora i beleška o njemu: str. 391
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 361-367
Rezime na više jezika
Registar.
Predmetne odrednice Javna bezbednost -- Istorija
Savremeno društvo je gotovo nemoguće zamisliti bez poznavanja njegovih bezbednosnih aspekata. Njih su sve istorijske epohe baštinile, a razlike koje su postojale odnosile su se samo na delokrug aktivnosti i na njihov intezitet, ali ne i na ulogu koju su imali u čovekovom životu i razvoju ljudskog društva uopšte.
Bezbednost je fenomen koja je kroz istoriju razvoja ljudskog društva najviše okupirala čovekovu pažnju. Kako se društvo razvijalo, tako su se razvijali i earličiti aspekti njegove ugroženosti.
Danas, bezbednost podrazumeva stanje zaštite društva i države od unutrašnjih i spoljašnjih pretnji političkog, ekonomskog, socijalnog, vojnog, tehnološko-informativnog i ekološkog sadržaja, kao i pretnji koje donosi globalni terorizam, organizovani kriminal i korupcija. Disperzija bezbednosnih problema koji se pojavljuju u nastupajućem XXI veku prevazilate resornu nadležnost državnih institucija i bezbednosnih službi, tako da briga o njima ponovo postaje javna stvar – securitas res publica.
Knjiga koja je pred čitaocima nastala je kao rezultat autorovog petnaestogodišnjeg predavačkog iskustva na predmetu Istorija ekonomskih i pravnih odnosa, koji je vremenom „evoluirao“ u predmet pod nazivom Istorija bezbednosti.
SADRŽAJ
UVOD — O fenomenu bezbednosti
1. BEZBEDNOST KAO NAGON U PRAISTORIJSKOJ EPOHI
1.1. ŽIVOT U PRVOBITNOJ ZAJEDNICI
1.1.1. Pojava čoveka i svesti o bezbednosti
1.1.2. Izdvajanje individualne porodice i prvi oblici društvenog povezivanja
1.1.3. Na putu ka državi - prvi oblici vlasti i stvaranje trajnih naseobina
1.2. GENEZA PRIMITIVNOG PRAVA
1.2.1. Pojava religije i prvih oblika ,,normiranog“ ponašanja
1.2.2. Primitivno pravo i sankcija - krvna osveta i talion
2. BEZBEDNOST U DRŽAVAMA STAROG VEKA
2.1. DRŽAVE MESOPOTAMIJE I STARI EGIPAT
2.1.1. Opšta svojstva Starog veka i robovlasničkog društva
2.1.2. Zakonici država Mesopotamije
2.1.3. Osnovne karakteristike Hamurabijevog zakonika
2.1.4. Egipat - geostrateško pozicioniranje države
2.2. POIMANJE DRŽAVE I BEZBEDNOSTI U ANTIČKOJ GRČKOJ
2.2.1. Osnovne odrednice grčke filozofske misli o pravu i državi
2.2.2. Grčki polisi - Sparta i Atina
2.2.3. Aleksandrov integrativni helenizam
2.3. NASDANAK I RAZVOJ RIMSKE DRŽA\TE
2.3.1. Rimski civitas u doba kraljeva
2.3.2. Securitas res publica
2.3.3. Avgustov principat - početak imperiuma
2.3.4. Dominat - podela i pađ Rimskog carstva
2.3.5. Institucije vlasti - osnovne poluge rimske države
2.3.6. Zločin i kazna u rimskom pravu
3. BEZBEDNOST U SREDNJEM VEKU-U SLUŽBI VERE I KRUNE
3.1. NASTANAK I RAZVOJ SREDNJOVEKOVNIH DRŽAVA
3.1.1. Velika seoba naroda
3.1.2. Franačka - matična država Zapadne Evrope
3.1.3. Vizantija - matična država Istočne Evrope
3.1.4. Državno-crkveni sistem Svetog Rimskog Carstva
3.1.5. Geneza engleskog institucionalizma
3.1.6. Nastanak i razvoj srpske srednjovekovne države
3.2. RATOVI UIME VEREI KRUNE
3.2.1. Uloga crkve i inkvizicije u srednjem veku
3.2.2. Krstaški pohodi - prvi verski ratovi
3.2.3. Ratovi za krunu - Stogodišnji rat
5
4. VREME ODLUKE - NA PUTU KA GRAĐANSKOM DRUŠTVU
4.1. NA PRAGU NOVE EPOHE
4.1.1. Humanizam kao pobuna
4.1.2. Velika geografska otkrića i prva interesna podela sveta
4.1.3. Reformacija - borba za slobodu veroispovesti
4.2. MERKANTILIZAM U FUNKCIJI DRŽAVNOG EKSPANZIONIZMA
4.2.1. Militantni merkantilizam - trgovina i rat
4.2.2. Velike krize merkantilizma
4.3. VESTFALSKI MIRI NASTANAK NACIONALNE BEZBEDNOSTI
4.4. APSOLUTNA MONARH3JA - POSLEDNJA ODBRANA FEUDALNE EPOHE
4.5. BEZBEDNOST KAO DEO PRIPRODNOG PR,\VA
4.5.1. Rađanje ideje - prosvetitelji, fiziokrate i liberali
4.5.2. Osnovna obeležja građanskog društva
5. REVOLUCIJE KOJE SU PROMENILE SVET
5.1. ENGLESKI REVOLUCIONARNI TALASI
5.1.1. Revolucionarni put Engleske - od ,,krvave“ do ,,slavne“ revolucije
5.1.2. Novi revolucionami talas - industrijalizacija i njene posledice
5.1.3. Karakteristike engleskog zakonodavstva
5.2. AMERIČKI REVOLUCIONARNI T.ALASI
5.2.1. Kolonijalna politika Engleske u Sevemoj Americi
5.2.2. Američki rat za nezavisnost
5.2.3. Deklaracija o nezavisnosti
5.2.4. Konstituisanje SAD i njenih bezbednosnih službi
5.2.5. Spoljna politika SAD - od Monroove doktrine do Pax Americana
5.3. FRANCUSKI REVOLUCIONARNI TALASI
5.3.1. Francusko društ\/o do 1789.
5.3.2. Deklaracija o pravima čoveka i građanina
5.3.3. Napoleonovi zakonici - Code civil i Code penal
5.3.4. Bečki kongres i nastanak sistema kolektivne bezbednosti
6. KAPITALIZAM- SVETSKI SISTEM
6.1. LIBERALIZAM U SVOJOJ EPOH3
6.1.1. Politički liberalizam - na putu ka nacionalnoj državi
6.1.2. Revolucije 1848. i stvaranje Italije i Nemačke
6.1.3. Komercijalni liberalizam - trgovina i mir
6.1.4. Srbija kao vazalna kneževina (1788-1878)
6.1.5. Srbija kao nezavisna država (1878-1914)
6.2. FINANSIJSKIIMPERIJALIZAM - POJAVA MONOPOLA
6.2.1. Ciljevi monopolskog organizovanja
6.2.2. Sprečavanje monopola - antitmstni zakoni u SAD
6.2.3. Imperijalna Evropa - monopolizacija tržišta
6
6.3. KONSTRUKTIVM IMPERIJALIZAM - SISTEM SAVEZA
6.3.1. Francuska Treća republika i Pariska komuna
6.3.2. Engleska samozaštita - Pax Britannica
6.3.3. Nemačka ekspanzija - Weltpolitik
6.3.4. Ideje socijaldarvinizma i nastanak geopolitike
7. BEZBEDNOST U VREME TOTALITARIZMA
7.1. VERSAJSKI POREDAK I NJEGOVE POSLEDICE
7.1.1. Opšta obeležja Velikog rata
7.1.2. Problemi mira - „Versajski poredak“
7.1.3. Nastanak i razvoj prve jugoslovenske države - Kraljevine SHS
7.1.4. Međunarodana bezbednost u funkciji Društva naroda
7.1.5. Ekonomske posledice rata i ratne reparacije
7.1.6. Velika ekonomska kriza 1929. i njene posleđice
7.2. KOMUNIZAM U SVOJOJ EPOHI - RUSKI EKSPERIMENT
7.2.1. Ruski revolucionami maestral iz 1905.
7.2.2. Ruska revolucionama bura iz 1917.
7.2.3. Nastanak i razvoj SSSR i njegovih bezbednosnih službi
7.2.4. Staljinizam kao sistem
7.3. FAŠIZ.AM U SVOJOJ EPOH3 - NEMAČKI EKSPERIMENT
7.3.1. Vajmarska republika -neuspeo pokušaj demokratizacije nemačkog dmštva
7.3.2. Treći Rajh - nacisti na vlasti
7.4. SVET PO MERI POBEDNIKA
7.4.1. Osnovne karakteristike Drugog svetskog rata
7.4.2. Putevi mira i bezbednosti - od Atlantske povelje do Potsdama
7.4.3. Na putu ka ekonomskoj stabilnosti - sporazum u Breton Vudsu
7.4.4. Organizacija Ujedinjenih nacija - čuvar svetskog mira i bezbednosti
7.4.5. Pariska mirovna konferencija 1946.
7.4.6. Nastanak dmge jugoslovenske države i njenih bezbednosnih službi
8. BEZBEDNOST IZMEĐU SVRSTANOSTII NESVRSTANOSTI
8.1. HLADNI RAT - HEGEMONIJAI RAVNOTEŽA
8.1.1. Uzroci Hladnog rata
8.1.2. Tmmanova doktrina i pive hladnoratovske krize
8.1.3. Terorizam u hladnoratovskoj eri
8.1.4. Politika detanta i kraj Hladnog rata
8.2. PROBLEM ZEMALJA “TREĆEG SVETA” - U POTILAZI ZA SUVERENITET OM
8.2.1. Dekolonizacija - svetski proces
8.2.2. Pokret nesvrstanih - bezbednost kao miroljubiva koegzistencija
7
9. EVROPSKIINTEGRATIVNII DEZINTEGRATIVNI PROCESI
9.1. E\/ROPA - JEDINSTVENO UREĐEN PROSTOR
9.1.1. Nastanak i razvoj evropske iđeje i prvi oblici povezivanja
9.1.2. Konferencija o evropskoj bezbednost i saradnji (KEBS)
9.1.3. Institucije Evropske zajednice
9.1.4. Stvaranje Evropske unije
9.1.5. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS)
9.2. E\/ROPSKE DEZINTEGRACIJE
9.2.1. Sudbina Sovjetskog Saveza i istočnoevropskog bloka
9.2.2. Raspad SFRJ i slučaj treće jugoslovenske države - SRJ
10. BEZBEDNOST U GLOBALNOM DRUŠTVU
10.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE GLOBALIZMV
10.2. NEOLIBEILALNI KONCEPT NOVOG SVETSKOG PORETKA
10.3. NATO - GLOBALNA SILA ZA GLOBALNI POREDAK
ZAKLJUČAK
Summary
Zusammenfassung
Conclusion
UMESTO POGOVORA — Izjava zahvalnosti
Bibliografija
Indeks iičnih imena
Beleška o piscu