Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
1932 - 1933
Tri knjige ukoricene u jednu
- Prva knjiga
- Druga knjiga
- Treca knjiga, sveska prva
Dragoljub Aranđelović (Paraćin, 26. oktobar 1873 — Beograd, 4. maj 1950) bio je srpski pravnik, profesor i političar.
Biografija
Gimnaziju i Pravni fakultet, završio je u Beogradu, a 1904. doktorirao u Rostoku (Nemačka). Iste godine izabran je za docenta na Pravnom fakultetu u Beogradu, a 1906. postao je vanredni, a 1921. redovni profesor na tom fakultetu. Predavao je najpre rimsko pravo, a zatim građansko pravo i građanski sudski postupak.
Uz nauku bavio se i publicistikom i politikom. Bio je narodni poslanik, a od juna 1911. do juna 1912. ministar pravde u Srbiji.
Publicista
Pisao je članke, monografije, prikaze i udžbenike iz predmeta koje je predavao na univerzitetu, a s nemačkog je preveo austrijski građanski zakonik. Neko vreme (1906—1910) je uređivao Arhiv za pravne i društvene nauke.
Pravnik
Kao pravnik pripadao je konzervativnoj struji, držeći se uglavnom austrijske pravne doktrine. Zauzimao se za punu recenziju austrijskog prava prilikom rada na izjednačavanju zakonodavska u predratnoj Jugoslaviji, a naročito za vreme šestojanuarske diktature. Jedan je od glavnih redaktora, predratnog jugoslovenskog građanskog sudskog postupka, vanparničkog postupka, stečajnog postupka, Zakona o prinudnom poravnanju van stečaja i sudskog poslovnika.
Bio je u više navrata arbitar Jugoslavije u međunarodnim sudovima, a naročito u mešovitim sudovima koji su raspravljali sporove između Jugoslavije i Nemačke, Austrije i Mađarske, o imovinskim pitanjima u vezi s Versajskim mirom i drugim ugovorima u miru.
Političar
Kao političar pripadao je Radikalnoj stranci, a posle Prvog svetskog rata do 6. januar 1929. priklanja se Protićevom krilu Radikalne stranke, zalaže se za federativno uređenje Jugoslavije i u opoziciji je prema vladama.
Posle šestojanuarske diktature 1929. godine Anđelković sarađuje sa režimom kralja Aleksandra, koji ga zbog toga nagrađuje, postavivši ga za senatora.