ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1965
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Šumarstvo

Autor - osoba Ćirić, Milivoje
Naslov Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije / M. [Milivoje] Ćirić ; [glavni urednik Dimitije Bura ; crteže profila izradio Čedomil Šilić]
Vrsta građe priručnik
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina [1965?]
Izdavanje i proizvodnja [Beograd] : Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar, [1965?] (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis 84 str. : graf. prikazi ; 23 cm + Pedološka karta Jugoslavije ([1] presavijen list)
Drugi autori - osoba Bura, Dimitrije (glavni urednik)
Šilić, Čedomil (ilustrator)
(Broš.)
Predmetne odrednice Šumsko zemljište -- Tipovi -- Jugoslavija – Priručnici

PREDGOVOR
Pri utvrđivanju novih mera na intenziviranju proizvodnje, kako u prirodnim šumama, tako još više u šumskim kulturama i plantažama, oseća se kod nas nedostatak prosuđivanja o produktivnim sposobnostima zemljišta i metodama za povećanje produktivnosti u šumskoj proizvodnji i brzo determinisanje na terenu glavnih tipova šumskih zemljišta.
Štampanjem PEDOLOGIJE ZA ŠUMARE – prof. dr Milivoja Ćirića u izdanju ovoga Centra date su teorijske i praktične osnove savremenog znanja iz ove oblasti. Izradom i štampanjem ovog ATLASA ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA JUGOSLAVIJE, koji je sastavio i obradio prof. dr MILIVOJE ĆIRIĆ uz preglednu PEDOLOŠKU KARTU JUGOSLAVIJE (izdanje Jugoslovenskog društva za proučavanje zemljišta), koja je data kao prilog Atlasu, ovim se daje širem krugu stručnjaka neophodan priručnik za determinisanje zemljišta na terenu. Na ovaj način pomenutom pedologijom i ovim Atlasom otkloniće se dosadašnji nedostatak, odnosno omogućiće se neposrednim proizvođačima da sa što više sigurnosti prihvate i primene savremene metode koje povećavaju plodnost zemljišta, kao jednog od ključnih faktora koji garantuje visoku i sigurnu šumsku proizvodnju.
Valja naglasiti da se profili zemljišta koji su u ovom Atlasu dati uklapaju u morfološke karakteristike svakog tipa zemljišta i predstavljaju po jedan od karakterističnih slučajeva obuhvaćenih u opisanim morfološkim karakteristikama.
Sa ovim Atlasom je rešen i problem jedinstvene jugoslovenske terminologije u ovoj oblasti u šumarstvu.
Izrada i štampanje ATLASA ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA JUGOSLAVIJE omogućeno je iz sredstava za unapređenje šumske proizvodnje koje je dodelio Sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo SIV-a i „Agrohemija“ – Beograd.
Beograd, januara 1965.
Pomoćnik direktora,
inž. Dimitrije Bura

Podsticaj za izdavanje atlasa glavnih tipova zemljišta Jugoslavije dale su slične publikacije Kubiena-e, Mückenhausen-a, Pelišeka i drugih, koje su u stručnoj javnosti primljene sa velikim interesovanjem. Pokazalo se da su publikacije takve vrste korisne kako pedolozima, tako i širokom krugu stručnjaka koji koriste zemljište u poljoprivrednoj ili šumarskoj praksi. Takva knjiga predstavlja priručnik za brzo determinisanje zemljišta na terenu, što je prvi preduslov za njegovo uspešno korišćenje. I najbolji opisi zemljišta i najpreciznije dati dijagnostički znaci ne mogu da pruže takvu predstavu o morfologiji zemljišta, kao što to može njegova slika u prirodnim bojama.
Profili koje smo odabrali za ovaj atlas predstavljaju najvažnije tipove naših zemljišta, a od nižih sistematskih jedinica uzete su samo one koje su rasprostranjene na većim površinama i imaju veći značaj za šumarstvo. Treba pretpostaviti da će sa napredovanjem ispitivanja porasti i broj jedinica u našem atlasu, jer ne treba gubiti iz vida da smo sa detaljnijim proučavanjem šumskih zemljišta započeli tek pre nekoliko godina.
Tehnika izrade slika sastoji se u tome što su sa dijapozitiva u boji načinjeni crteži uvećanog formata, pri čemu su izvesni nevažni detalji ispušteni, ili pak neka karakteristična svojstva jače naglašena. Crteže je sa mnogo volje i truda izradio Čedomil Šilić, inženjer šumarstva. Na toj saradnji autor mu duguje srdačnu zahvalnost.
Za svaku prikazanu jedinicu daju se ukratko fizičke, hemijske i biološke karakteristike, proizvodna vrednost i potrebne melioracione mere. Ove kratke informacije imaju karakter podsetnika, a detaljnije je ta problematika izložena u udžbenicima pedologije i drugim monografijama o našim zemljištima. Prema tome, zadatak ove knjige je prvenstveno da olakša determinaciju zemljišta na terenu.
Naše šumarstvo je u fazi prelaska na intenzivne oblike gospodarenja, što, pored ostalog, pretpostavlja maksimalno korišćenje proizvodnih snaga zemljišta. Zato se u uzgoju šuma sve više obraća pažnja zemljištu. Sve probleme vezane za iskorišćavanje zemljišta u šumskoj proizvodnji ne mogu da rešavaju pedološke institucije, niti bi to bilo racionalno. Šumari u proizvodnji moraju biti osposobljeni da se sami na terenu snalaze, kako u determinisanju tipova zemljišta, tako i u oceni njihovih proizvodnih karakteristika. Prvenstveni zadatak ove knjige je da doprinese takvom osposobljavanju šumarskih stručnjaka.

MG P77 (N)