Godina izdanja: 1989
ISBN: 86-313-0164-7
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Voćarstvo

Autor - osoba Kišpatić, Josip
Maceljski, Milan
Naslov Zaštita voćaka od bolesti, štetnika i korova / Josip Kišpatić i Milan Maceljski
Vrsta građe priručnik
Jezik hrvatski
Godina 1989
Izdanje 5. dopunjeno izd.
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Znanje, 1989 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 415 str., [20] str. tabli : ilustr. u boji ; 21 cm
Zbirka Popularno-stručna biblioteka
(Kart.)
Napomene 1. izd. 1976
Tiraž 8.000
Registri.
Predmetne odrednice Voćke – zaštita

Proizvodnja i potrošnja voća po glavi stanovnika u nas vrlo je niska u usporedbi s mnogim drugim evropskim zemIjama, kao i u usporedbi sa standardima za zdravu ljudsku ishranu. Stoga su razumljiva i nastojanja da se ta proizvodnja i potrošnja poveća ne samo podizanjem velikih društvenih plantaža već i kod pojedinaca – poljoprivrednika i građana. Dapače, u tome mogu ulogu imati svaki i najmanji voćnjak i vinograd, pa i pojedine voćke i mali nasadi vinove ioze. Bavljenje voćarstvom i vinogradarstvom postaje sve više i vrsta rekreacije mnogih građana u okolici gradova i u vrtovima kućica za odmor. Neki se tim „hobijem“ počinju baviti i radi smanjenja svojih troškova za nabavu voća, pa čak i radi stvaranja đopunskih prihoda. Konačno i stalni porast standarda naših radnih Ijudi pogoduje većim zahtjevima za potrošnjom voća i želji za lijepo uređenim i održavanim voćnjacima i vinogradima oko kuće i vikendica.
Međutim, suvremeno voćarstvo i vinogradarstvo nije moguće bez odgovarajuće zaštite nasada od bolesti i štetnika. Kao što Ijude i životinje napadaju razne bolesti, tako i bilje, a posebno voćke i vinovu lozu, napađaju brojni štetnici životinjskog podrijetla (insekti i dr.) i uzročnici bolesti koji su biljnog podrijetla (gljivice, bakterije, virusi). Stoga je uzaludan trud pri podizanju suvremenih nasada kao i onaj uložen u gnojidbu i obradu, ako štetnici i bolesti unište veći dio prinosa.
Štetnici i bolesti ne samo što postaju sve važniji već ih ima i sve više i više. želja za što kvalitetnijim voćem najčešće postavlja povećane zahtjeve na zaštitu voća od bolesti i štetnika, jer su obično kvalitetnije sorte i osjetljivije na napad tih nametnika. Mnoge mjere kojima se povisuje proizvodnja voća pogoduju biljnim nametnicima pa je svuda gdje se žele visoki prinosi potrebna i intenzivnija zaštita. Mnogi su štetnici doneseni iz drugih krajeva. Treba podsjetiti da je prije II svjetskog rata biio moguće dugi niz godina uzgajati jabuke i brati, doduše malo i nekvalitetno, ali bez ikakvih prskanja i brige oko suzbijanja nametnika. Kada se za vrijeme rata i neposredno nakon njega po čitavoj našoj zemlji proširila kalifornijska štitasta uš (donesena u Evropu iz SAD, a u Jugoslaviji nađena g. 1932) neprskane su se jabuke počele sušiti, a prinosi na njima postajali sve manji i lošiji.
Na povećanje značenja nametnika voća i vinove loze veliku ulogu ima i povišenje standarda stanovništva koje postavlja sve veće zahtjeve na kvalitetu plodova voća. Da nas se na tržištu gotovo ne mogu naći „crvljivi“ ili krastavi plodovi jabuka ili krušaka, ili pak takvi jače zaraženi kalifornijskom štitastom uši, jer njih nitko više neće kupovati. Zdrave plodove daju na tržište suvremene plantaže, koje pod stručnim nadzorom provode kompleksnu intenzivnu zaštitu bilja. Međutim, isto tako zdrave plodove mogu proizvesti i pojedinci na svojim malim nasadima, pa čak i pojedinačnim voćkama i brajdama, ako provode određene zaštitne mjere. Pomoći tim voćarima i vinogradarima, poljoprivrednicima i građanima, upravo je svrha ove knjige.
Stoga se u uputama o suzbijanju nametnika u ovoj knjizi uvijek vodi računa o mogućnostima takvih pojedinaca, a ne onima plantaža društvenog sektora. Ne daju se upute za organizaciju prognozne službe određivanja rokova tretiranja s pomoću posebnih skupih aparata i uređaja, ne govori se o primjeni velikih suvremenih traktorskih raspršivača i prskalica ili primjeni vrlo otrovnih sredstava za zaštitu bilja. Međutim, i u uvjetima individualne proizvod- nje moguće je efikasno zaštititi voćke i vinovu lozu od napada bolesti i štetnika i proizvesti mnogo kvalitetnog voća i grožđa pridržavanjem uputa navedenih u ovoj knjizi.
Voćke i vinovu lozu napada u našoj zemlji više stotina različitih štetnika i veliki broj bolesti. Stoga je razumljivo da nije bilo moguće u ovoj knjizi obraditi sve nametnike, već samo one koji se najčešće javljaju i nanose najveće štete. Nametnici koji se praktički ne suzbijaju ili ne mogu suzbiti uglavnom nisu obrađeni. U izboru nametnika o kojima se govori autorima, profesorima Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, mnogo je pomoglo i njihovo dugogodišnje iskustvo i česti kontakti s poljoprivrednicima i građanima, te brojna dobivena pitanja i dani savjeti. Upravo zato je i ova knjiga napisana u obliku pitanja i odgovora.
Pojedine bolesti i štetnici svrstani su prema vrsti voćke koju napadaju, no kako mnogi od njih napadaju više vrsta, to su, da bi se izbjeglo ponavljanje, najčešće svrstani samo kod one voćke koju najviše napadaju. No u ključu za prepoznavanje nametnika, kojim počinje prikaz nametnika neke vrste voćaka, navedeni su i takvi nametnici, pa se po broju pitanja u zagradi mogu lako pronaći. Kod voćaka gdje su bolesti manje važne ili se u praksi uopće ne suzbijaju, one nisu niti obrađene.
Nema univerzalne metode zaštite voćaka i vinove loze, niti univerzalnog sredstva za zaštitu bilja (pesticida) protiv svih nametnika. Stoga je najvažnije prvo utvrditi vrstu nametnika koji ugrožava nasad i tek tada izabrati mjere suzbijanja. Zato se i u odgovorima na postavljena pitanja đosta opšimo opisuje izgled šteta i uzročnika.
Na kraju prikaza nametnika, u nekih vrsta voćaka dan je plan (kalendar) najčešće potrebnih tretiranja. Ovaj je plan samo podsjetnik na moguće kemijske mjere koje treba primijeniti samo u slučaju potrebe, tj. jače pojave štetnika ili povoljnih uvjeta za pojavu bolesti. Nikada neće biti potrebne sve, pa niti većinu navedenih mjera provesti u jednoj godini. Treba istaknuti da osim kemijskih postoje i druge mogućnosti suzbijanja nametnika, o kojima govoršimo u ovoj knjizi koje mogu kemijsko suzbijanje učiniti nepotrebnim.
U planu (kalendaru) tretiranja dan je i rok tretiranja više orijentacijski i kao podsjetnik, budući da ovisi o lokalnim uvjetima i klimatskim prilikama koje su različite u pojedinim godinama. Približna faza razvoja voćke u vrijeme tretiranja prikazana je i crtežom. No najbolje je tretiranje vršiti u rokovima koje za neke. nametnike određuju stručne službe ili tražiti savjet stručnjaka za zaštitu bilja, odnosno poljoprivrednih stručnjaka često je najprikladnije tretiranje vršiti u istim rokovima kad ih vrše obližnji suvremeni nasadi što ih vode stručnjaci. Za potpunu kompleksnu zaštitu jabuka i krušaka najčešće je potrebno 8–10 tretiranja protiv bolesti i 3–5 tretiranja protiv štetnika (tretiranja protiv bolesti i štetnika većinom se kombiniraju, tako da ukupni broj tretiranja ne prelazi 10–12). Za zaštitu šljive obično su dovoljna 2–3 tretiranja, breskve 2–8, trešnje 1–4, a vinove loze 3–8 tretiranja na godinu.
Spominjući kemijske mjere i sredstva za zaštitu bilja – pesticide, treba odmah raščistiti s nekim pitanjima. Nije moguće proizvesti mnogo kvalitetnog voća bez ikakvih ostataka pesticida na njemu. Bez korištenja pesticida proizvodnja bi voća opadala, a plodovi bi bili maleni, zaraženi bolestima i štetnicima, s manjim sadržajem vitamina i, uopće, slabije kvalitete. No minimalni ostaci pesticida ispod dopuštenih granica uopće ne mogu biti štetni. Često se preuveličava otrovnost pesticida: istina je da su neki pesticidi vrlo jaki otrovi (no te uopće u ovoj knjizi ne preporučujemo), ali je mnogo više pesticida male otrovnosti. Mnogi pesticidi nisu otrovniji od alkohola, gorušice, pa čak i kuhinjske soli. O tom pitanju pišemo opširno u posebnom poglavlju. Ovdje želimo još podvući da je pogrešno mišljenje da je bolje hraniti se „crvljivim“ ili drugim nametnicima zaraženim plodovima, jer je ta zaraza tobože garancija da nisu korišteni pesticidi. Takvo zaraženo voće ne samo da je slabije kvalitete već zaraženost nije nikakva garancija da nisu korišteni pesticidi. štaviše, možda je do zaraze došlo zbog nestručne primjene pesticida pa takvi zaraženi plodovi mogu uslijed, npr. prekasnog tretiranja (nepridržavanja propisane karence) imati i kudikamo više ostataka pesticida nego intenzivno ali stručno zaštićivano voće.
Na kraju, želimo podsjetiti na sličnost zaštite bilja, odnosno konkretno zaštite voćaka i vinove loze sa zaštitom zdravlja ljudi, tj. s medicinom. Stoga se u svijetu zaštita bilja naziva i fitomedicinom, stručnjaci za zaštitu bilja biljni liječnici (npr. na njemačkom jeziku Pflanzenarzt), stanice za zaštitu bilja fitosanitetske stanice, a znanost o sredstvima za zaštitu bilja fitofarmacijom (phyton – grčki znači biljka). Svaka je biljka živi organizam, a svaku biljnu vrstu napada veliki broj nametnika – uzročnika bolesti i štetnika. Neki od njih napadaju više vrsta biljaka, no mnogi su specifični za pojedine biljke. Pravilno određivanje – dijagnoza – nametnika, te upoznavanje njihova života, osnova su njihova uspješnog suzbijanja. Ovom smo knjigom željeli pomoći našim voćarima i vinogradarima u složenom i odgovornom zadatku zaštite njihovih voćaka i vinove loze od nametnika na način kojim će smanjiti ili otkloniti štete od nametnika uz što manju opasnost od trovanja Ijudi i životinja, te što manje onečišćenja čovjekove okoline pesticidima. Ako smo u tome uspjeli, a činjenica da je ovo već IV izdanje u zadnjih osam godina na to ukazuje, smatrat ćemo svrhu ovoga našeg truda ispunjenom.
Prof. dr inž. Josip Kišpatić
Prof. dr inž. Milan Maceljski
Sadržaj
Predgovor
Uvod
Bolesti
Štetnici
Suzbijanje
Jabuka i kruška
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Dunja
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Šljiva
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Trešnja i višnja
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Breskva
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Kajsija
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Maslina
Ključ za određivanje štetnika
Štetnici
Smokva
Ključ za određivanje štetnika
Štetnici
Agrumi
Ključ za određivanje štetnika
Štetnici
Orah
Ključ za određivanje štetnika
Štetnici
Lijeska
Ključ za određivanje štetnika
Štetnici
Jagoda
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Malina
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Ribiz i ogrozd
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Vinova Ioza
Ključ za određivanje bolesti
Ključ za određivanje štetnika
Bolesti
Štetnici
Plan (kalendar) tretiranja
Suzbijanje bolesti, štetnika i korova
Agrotehničke mjere
Biološke mjere
Kemijske mjere
Metode i aparati za primjenu pesticida
Uslužna provedba tretiranja
Oblik (formulacija) i nabava pesticida
Otrovnost pesticida za čovjeka
Ostaci (rezidui) pesticida na voću
Otrovnost za životinje i biljke
Mjere opreza pri primjeni pesticida
Priprema sredstva
Miješanje pesticida
Utrošak tekućine pri prskanju
Pregled sredstava za zaštitu bilja
Fungicidi
Insekticidi
Akaricidi
Rodenticidi
Limacidi
Feromoni
Herbicidi
Indeks I
Bolesti voćaka i vinove loze (naši nazivi)
Štetnici voćaka i vinove loze (naši nazivi)
Bolesti voćaka i vinove loze (latinska imena)
Štetnici voćaka i vinove loze (latinska imena)
Indeks II
Aktivne tvari pesticida
Indeks III
Preparati i proizvođači

MG51 (N)