ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 441
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Voćarstvo

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


Autori Evica Mratinovic, Momčilo Kojić



Poljoprivredni fakultet 1998, 397 strana : ilustrovano




Šumski ekosistemi zauzimaju ogromno prostranstvo u Srbiji. Najveći deo Srbije nalazi se u šumskoj zoni. Izuzev Vojvodine, gde se nalaze dva veća brdska odn. planinska šumska kompleksa (Fruška gora i Vršačke planine), svi ostali delovi Srbije, uz manje ravničarske prostore, pripadaju brdskom odn. planinskom regionu.

U biljno-geografskom pogledu Srbija najvećim delom pripada eurosi-birsko-severnoameričkoj podoblasti holarktičke florističke oblasti, dok njen severni deo (Vojvodina) dolazi u centralnoazijsku podoblast. U okviru eurosibirsko-severnoameričke podoblasti najveće prostore u Srbiji zauzima mezijska provincija, a samo manji zapadni deo dolazi u ilirsku provinciju. U maloj meri, uglavnom na Kosovu (Prokletije), zastupljena je i alpsko-visokonordijska podoblast.

Zbog ovako specifičnih biljno-geografskih odnosa, posebnih klimatskih, orografskih i edafskih uslova, šumske fitocenoze u Srbiji su vrlo raznovrsne, sa bogatom i raznovrsnom florom. Šumska vegetacija je izgrađena iz nekoliko stotina asocijacija. Veliki broj biljnih vrsta, pa i rodova, ima endemični karakter, a takođe postoji i znatan broj endemičnih biljnih zajednica (asocijacija), pa čak i viših sintaksonomskih jedinica.

Biodiverzitet šumske flore je veoma izražen. Među više stotina šumskih vrsta posebnu pažnju privlače voćne vrste, kojih ima preko 100. One predstavljaju veoma značajne prirodne resurse, neiscrpan genofond izuzetno važnih vrsta iz više razloga. Pre svega, one predstavljaju važne cenobionte šumskih fitocenoza, često i edifikatorskog karaktera. Osim toga, one predstavljaju važan prirodni izvor samoniklih voćnih vrsta, koje predstavljaju genetski potencijal od ogromne važnosti za selekcione ciljeve i oplemenjivanje gajenih voćaka. Najzad, samogškle (divlje) voćne vrste daju plodove najčešće odličnog kvaliteta i visoke hranljive vrednosti, koji se koriste u ljudskoj ishrani i za industrijsku preradu.

U ovoj studiji dat je kratak pregled prirodnih šumskih fitocenoza Srbije i njihovo zoniranje – zonalna (klimatogena), ekstrazonalna i azonalna vegetacija. Posebna pažnja posvećena je rasprostranjenju i zas-tupljenosti divljih voćnih vrsta u šumskim zajednicama Srbije. Za svaku vrstu iznete se osnovne morfološke, ekološke i biološke karakteristike, kao i detaljni podaci o rasprostranjenju u šumskim zajednicama Srbije, sa kartom i slikom u boji.

Ovakvim svojim sadržajem ova monografska studija predstavlja prilog bližem poznavanju biodiverziteta šumskih voćnih vrsta Srbije i njihovog značaja za šumske fitocenoze centralnog dela Balkanskog poluostrva, uz iscrpne podatke o njihovom rasprostranjenju i kvantitativnoj zastupljenosti, kao i ulozi u oplemenjivanju gajenih voćaka.


Sadržaj
A. OPŠTI DEO
I UVOD

II ZNAČAJ DIVLjIH VRSTA VOĆAKA ZAVOĆARSKU NAUKU I PRAKSU

1. Korišćenje divljih vrsta voćaka u voćarskoj praksi
2. Odabiranje pozitivnih tipova put ka domestifikaciji divljih vrsti voćaka
3. Mogućnost korišćenja divljih vrsta voćaka u oplemenjivanju voćaka

III ZNAČAJ ŠUMSKOG VOĆA U LjUDSKOJ ISHRANI

1. Hranljiva vrednost voća
1.1. Opšte napomene
1.2. Osnovni principi pravilne ishrane
1.3. Uloga osiovnih vrsta materija u ishrani
1.4. Uloga voća u ishrani
1.4.1. Dijetoprofilaktička uloga voća
1.4.2. Dijetoterapeutska uloga voća
1.4.3. Voće kao korektor biološke defektnosti hrane
2. Hemijski sastav drumskog voća
3. Prednost šumskog voća kao hrane iz prirode

IV EKONOMSKI ZNAČAJ ŠUMSKOG VOĆA

1. Branje i sakupljanje šumskog voća – dopunski izvor dohotka
2. Mogućnost prerade šumskog voća
3. Šumsko voće kao sirovina za farmaceutsku industriju

V ULOGA DIVLjIH VRSTA VOĆAKA U SPREČAVANjU EROZIJE

VI DIVLjE VOĆKE KAO PČELINjA PAŠA

VII KRATAK PREGLED ŠUMSKE VEGETACIJE SRBIJE

1. Zoniranje šumske vegetacije Srbije
1.1. Zonalna vegetacija
1.2. Ekstrazonalna vegetacija
1.3. Azonalna vegetacija
2. Pregled važnijih šumskih zajednica Srbije
2.1. Termofilne listopadne šume, šikare i šibljaci (Red Quercetalia pubescentis Br. -Bl. 1932)
2.2. Termofilne žbunaste zajednice i šibljaci (Red Quercetalia pubescentis Br. -Bl. 1932)
2.3. Žbunaste zajednice evropske regije (Red Pranetalia spinosae R. Tx. 1952)
2.4. Acidofilne šume lužnjaka i kitnjaka (Red Quercetalia roboripetraeae R. Tx. 1937)
2.5. Mezofilne šume graba, bukve, jele (Red Fagetalia silvaticae Pawl. 1928)
2.6. Poplavne šums aluvijalnih ravni (Red Populetalia albae Br. -Bl 1931)
2.7. Pionirske zajednice žbunastih vrba (Red Salicetalia purpureae Moor, 1958)
2.8. Močvarne šume crne jove i poljskog jasena (Red Alnetalia glutinosae R. Th. 1937)
2.9. Bazifilne šume bora (Red Erico-Pinetalia Oberd. 1949 em Horvat 1959)
2.10. Acidofilne četinarske šume (Red Vaccinio-Picetalia Br. -Bl. 1939emLund, 1967)
2.11. Visokoplaninske zajednice borovnice (Red Vaccinietalia Laku{i} et. al. 1979)
2.12. Subalpijske žbunaste formacije lišćara (Red Adenostyletalia G. et. J. Br. -Bl. 1931)
3. Sintaksonomski pregled šumske vegetacije
3.1. Kompleks (pojas) aluvijalnih-higrofilnih tipova šuma
3.2. Kompleks (pojas) kserotermofilnih sladunovocerovih i drugih tipova šuma
3.3. Kompleks (pojas) kseromezofilnih kitnjakovih cerovih i grabovih tipova
3.4. Kompleks (pojas) mezofilnih bukovih i bukovo-četinarskih tipova šuma
3.5. Kompleks (pojas) termofilnih borovih tipova šuma
3.6. Kompleks (pojas) frigorifilnih četinarskih šuma
3.7. Kompleks (pojas) subalpijskih žbunastih četinara

VIII RASPROSTRANjENjE I ZASTUPLjENOST DIVLjIH VRSTA VOĆAKA U ŠUMSKIH ZAJEDNICAMA SRBIJE

1. Berberis vulgaris
2. Cornus mas
3. Cornus sanquineus
4. Cotoneaster integerrimus
5. Cotoneaster tomentosa
6. Corylus avellana
7. Corvlus colurna
8. Crataegus monoguna
9. Crataegus nigra
10. Crataegus ohuasapta
11. Fragaria elatior
12. Fragaria vesca
13. Fragariaviridis
14. Frangula alnus
15. Juglans regia
16. Juniperus communis
17. Juniperus oxycedrus
18. Juniperus sibirica
19Lonicera alpigena
20. Lonicera caprifolium
21. Lonicera nigra
22. Lonicera Xylosteum
23. Malus silvestris
24. Pirus amvgdaliformis
25. Pirus communis
26. Pirus communis piraster
27. Prunus avium
28. Prunus mahaleb
29. Prunus spinosa
30. Rhamnus catharticus
31. Rhamnusfalax
32. Ribes alpinum
33. Ribes grossularia
34. Ribes petraeum
35. Rosa agrestis
36. Rosa arvensis
37. Rosa canina
38. Rosa gallica
39. Rosapendulina
40. Rosa rubiginosa
41. Rosa rubrifolia
42. Rosa spinoissima
43. Rosa tomentosa
44. Rosa vosagiaca
45. Rubus caesius
46. Rubus candicans
47. Rubus canescens
48. Rubus glandulosus
49. Rubus hirtus
50. Rubus idaeus
51. Rubus saxatilis
52. Rubus ulmifolius
53. Sambucus nigra
54. Sambucus racemosa
55. Sorbus aria
56. Sorbus aucuparia
57. Sorbus austriaca
58. Sorbus chamaemespilus
59. Sorbus domestica
60. Sorbus tarminalis
61. Vaccinium myrtillus
62. Vaccinium uliginosum
63. Vaccinium vitis idaea
64. Viburnum lantana
65. Viburnum opulus
66. Vitis silvestris

OSTALE DIVLjE BPCTE VOĆAKA U ŠUMSKIM ZAJEDNICAMA SRBIJE

IX TAKSONOMSKI I FILOGENETSKI OLOŽAJ DIVLjIH VRSTA VOĆAKA

B. POSEBNI DEO

1. ROD AMELANCHIER MEDIC – A. ovalis Medic

2. ROD BERBERIS L
– B. vulgaris L

3. ROD CASTANEA MILL
– C. sativa Mill

4. ROD CORNUS L
– C. australis S. A. Meu
– C. mas L
– C. sanquinea L

5. ROD COTONEASTER MEDIC
– C. intergerrimus Med
– C. tomentosa Lindll
RODPRUNUS L
– P. amvgdalus Stde
– P. avium L
– P. cerasifera Pall
– P. fruticosa Pall
– P. laurocerasus L
– P. mahaleb L
– P. padus L
– P. spinosa L
– P. tenellaBats
ROD RHAMNUS L
– R. catharticus L
– R. fallax Borsc
ROD RIBES L
– R. alpinun L
– R. glossularia L
– R. multiflorum L
– R. petraeum Wulf
ROD ROSA L
– R. agrestis Savi
– R. andegavensis Bast
– R. arvensis Huds
– R. caesia Sm
– R. canina L
– R. dumetorum Thvill
– R. foetida Herrm
– R. gallica L
– R. glutinosa Sibth. et Sm
– R. micrantha Borr
– R. nitidula Bess
– R. obtusifolia Desv
– R. pendulina L
– R. pomifera Herrm
– R. rubiginosa L
– R. rubrifolia Vill
– R. spinossisima L
– R. tomentosa Sm
– R. voasagiaca Desp
ROD RUBUS L
– R. caesius L
– R. candicans Weihe
– R. canescens DC.
– R. discolor Weihe, Nees
– R. glandulosus Bell
– R. hirtus Waldst. Kit
– R. idaeus L.
– R. plicatus Weihe, Nees
– R. saxatilis L
– R. ulmifolius Schott

21. ROD SAMBUCUS L
– S. ebulus L
– S. nigra L
– S. racemosa L

22. RODSORBUSL
– S. aria Crantz.
– S. aucuparia L
– S. austriaca Hedl
– S. chamaemespilus Crantz
– S. domestica L
– S. graeca Kots
– S. torminalis Crantz
– S. umbellata Frit

23. ROD VACCINIUM L
– V. mvrtillus L
– V. uliginosum L
– V. vitis idaea L

24. ROD VIBURNUM L
– V. lantana L
– V. opulus L

25. RODVITISL
– V. silvestris L

26. ROD TAXUS L
– T. baccata L

LITERATURA