Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K52
Oblast: Povrtarstvo
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Povrće je zajednički naziv za kultivisane biljke ili njihove delove koje se koriste za ljudsku ishranu. Za jelo se priprema na različite načine. Upotrebljava se i kao sveže i kao konzervisano.[1] Bogato je ugljenim hidratima i belančevinama, a na njihov ukus prvenstveno utiču eterična ulja. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina, minerala, celuloze, a malim količinama masnoće, u prehrani ima neprocenjivu ulogu. Količina vitamina i minerala se razlikuje među vrstama i popdnebljima u kojima to povrće uspeva. Termin povrće se koristi pretežno u kulinarstvu. U biologiji podela na voće i povrće ne postoji, jer se u ishrani koriste raličiti biljni organi (plodovi, semena, korenje, podzemna i nadzemna stabla, listovi i cvetovi) pa ih nije moguće klasifikovati u iste kategorije.
Originalno, povrće je bilo sakušljano iz divljine u zajednicama lovaca-sakupljača, a sa kultivacijom se počelo u nekoliko delova sveta, verovatno tokom perioda od 10.000 p. n. e. do 7.000 p. n. e, kad je novi poljoprivredni način života razvijen. U početku su kultivirane biljke koje su rasle lokalno, ali su vremenom putem trgovine egzotični usevi iz drugih krajeva razmenjivani i dodavani domaćim tipovima. U današnje vreme, većina povrća se uzgaja širom sveta koliko god to klimatski uslovi dozvoljavaju, i usevi mogu da budu kultivisani u zaštićenim okruženjima na manje podesnim lokacijama. Kina je najveći proizvođač povrća. Globana trgovina poljoprivrednim proizvodima omogućava korisnicima da kupe povrće uzgojeno u udaljenim zemljama. Opseg produkcije varira od poljoprivrednih gazdinstava koja zadovoljavaju potrebe svoje familije za hranom, do poljoprivrednih firmi sa ogromnim površinama zemljišta i namenskim usevima. U zavisnosti od tipa povrća, žetvi useva sledi gradiranje, skladištenje, obrada i marketing.
Povrće može da se jede bilo sirovo ili kuvano, i ima važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Ono uglavnom ima nizak sadržaj masnoća i ugljenih hidrata, i bogato je vitaminima, mineralima i dijetetskim vlaknima. Mnogi nutricionisti podstiču ljude da konzumiraju dosta voća i povrća, pet ili više porcija dnevno često se preporučuje.